Recesija u Europi se nastavlja, a Hrvatska ne može ostati izvan toga jer nije otok, rekao je danas za Hinu potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije (EU) Branko Grčić, osvrnuvši se na najnovije snižene prognoze Europske komisije o hrvatskom i europskom gospodarstvu
U proljetnim ekonomskim prognozama za 2013-2014. godinu, Europska komisija procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod u ovoj godini pasti 1 posto, dok je u prognozama prije tri mjeseca očekivala pad od 0,4 posto.
Za ovu godinu predviđa i nastavak recesije u eurozoni, s padom BDP-a od 0,4 posto, dok za cijelu Europsku uniju predviđa pad od 0,1 posto.
Istodobno, Njemačka, najjače gospodarstvo u Europi, ove će godine stagnirati, a Italija pasti za 1,3 posto.
'U tom smislu kako su korigirane stope rasta na razini EU, a posebno u zemljama koje su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske, korigirane su i stope za Hrvatsku', izjavio je Grčić.
Kako dodaje, naše uvjete posebno obilježava proces restrukturiranja gospodarstva, kojeg Vlada intenzivno podržava prije svega kroz proces više od 4.000 predstečajnih nagodbi.
'Zajedno s vjerovnicima pomaže restrukturiranje tih tvrtki, u kojima je više od 35 milijardi kuna prijavljenih obveza i više od 30.000 zaposlenih. Prvi sramežljivi rezultati se ostvaruju kroz pomake u industrijskoj proizvodnji, blagi oporavak u sektoru graditeljstva, izuzev u dijelu stanogradnje. No, ipak je još uvijek nužan oprez i puno posla da dođemo na put stabilnog oporavka', navodi Grčić.
Jedna od pozitivnih okolnosti je i ulazak u EU, ističe Grčić, budući da Vlada priprema novi ciklus velikih investicija u željeznicu, vodoopskrbu, odlagališta otpada i veliki broj manjih regionalnih projekata. Idućih nekoliko godina bit će investirano nekoliko milijardi eura, a većina tih investicija bit će financirana iz strukturnih fondova EU, napomenuo je.
'Ipak, većina investicija dolazi iz privatnog sektora, tako da je oporavak tih investicija uvjet za ukupni gospodarski oporavak. A tu značajno ograničenje predstavlja sve teža dostupnost kredita bankarskog sektora, što je problem i u Europskoj uniji. Zato nade polažemo u intenziviranje izravnih stranih investicija nakon ulaska Hrvatske u EU. I u drugim zemljama, koje su ranije ulazile u EU, nakon relativno kratkog vremena dotok izravnih stranih investicija značajno je porastao. Naravno, valja biti na oprezu zbog recesije u EU, koja je još uvijek izražena', zaključuje Grčić.
