U nastavku reportaže o naglom padu životnog standarda u Grčkoj, nakon priče o besplatnim dijeljenjima porcija hrane na ulici i medicinskim pregledima, BBC donosi novu priču o pojavi nazvanoj 'krumpir revolucija'

Naime, suočeno sa sve nižim primanjima i visokim porezima i cijenama hrane, na sjeveru Grčke pučanstvo se dosjetilo novom načinu dobave osnovnih namirnica, koje su mnogima postale preskupe u kontekstu rigoroznih mjera štednja grčke vlade. Tisuće tona krumpira kupuje se direktno kod uzgajivača, zaobilazeći tako sve tradicionalne posrednike u trgovini, čime se, u konačnici, cijena proizvoda snižava za oko 50 posto. Pokret se ubrzo proširio zemljom te je stigao i do Atene, a spominje se da bi novi način nabavke hrane mogao ubrzo uključiti i ostale osnovne proizvode, poput riže, brašna i maslinovog ulja.

Stelios Ioannidis, jedan od farmera involviranih u novi tip trgovine, tvrdi: 'Posrednik nas izrabljuje kupujući naše proizvode po niskim cijenama. Želimo pomoći krajnjem kupcu u ovim teškim vremenima. To šalje poruku da tek nekolicina ljudi ne može zarađivati na račun svih nas.'

No iza priče o novoj solidarnosti i o pozitivnom snalaženju u doba krize, nalazi se ponešto drugačija stvarnost. Trgovina se odvija tako da kupci, među kojima je nemali broj iz srednjeg staleža, unaprijed naruče količinu krumpira koja im treba. Nakon što uplate potreban iznos, dobiju potvrdu s kojom tad odlaze kod farmera te pred kamionom preuzmu traženi broj vreća krumpira. 'Pomalo je ponižavajuće', priznaje jedan od kupaca dok čeka u redu za hranu. 'Situacija je veoma loša. Moramo hraniti naše obitelji, a to svakim danom postaje sve teže', tvrdi Manos Psarakis koji plaća 19,5 eura za 60 kilograma krumpira, koje potom dijeli sa svojim roditeljima. U običnoj trgovini platio bi tu istu količinu krumpira duplo.

Stopa nezaposlenosti u Grčkoj zasad iznosi oko 21 posto, od čega se 51 posto odnosi na mlade ljude. Za ovu godinu već je planirano ukidanje oko 15.000 poslova u javnom sektoru, a minimalna plaća bi s aktualnih 750 eura trebala pasti na 500.

S jedne strane prati se, dakle, dezintegracija srednjeg staleža, koji s novim mjerama štednje nije više u stanju ostvariti ni najosnovniji životni standard, a s druge, primjećuje se sve značajniji trend odljeva mozgova, a upravo bi te pojave mogle izazvati bitno štetnije i još dugoročnije posljedice za grčko društvo od dužničke krize. Iza, dakle, veoma nezgrapnog naziva 'krumpir revolucija', kojim se okrstila nova snalažljivost Grka, otkriva se skoro očajnička reakcija na recesiju koju se naziva 'najgorom u modernoj povijesti'.