Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako svaki peti građanin Hrvatske živi u riziku od siromaštva. No, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Marin Piletić tvrdi da je metodologija kojom je DZS došao do tih rezultata pogrešna
U Hrvatskoj je više od 20 posto stanovništva siromašno. Tako pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prijevodu to znači da više od 800.000 građana ili svaka peta osoba teško može podmiriti osnovne životne troškove.
Prag rizika od siromaštva, odnosno svota koja je dovoljna za zadovoljavanje najosnovnijih životnih potreba, iznosi 617 eura za samce. Toliku mirovinu nema gotovo dvije trećine od 1,2 milijuna umirovljenika. S druge strane, četveročlana obitelj s mjesečnim prihodima od 1300 eura je također siromašna.
U riziku od siromaštva je oko 10 posto Zagrepčana. Na sjeveru Hrvatske je oko 17,5 posto siromašnih. Još više ih je uz obalu - 21 posto, a najviše ih je u Panonskoj Hrvatskoj. Ondje je gotovo svaki treći žitelj u riziku od siromaštva.
vezane vijesti
Iskrivljena slika
'Pogledajte vi malo po tim restoranima, kafićima, koji su to automobili – pa ne znam iskreno gdje je ta sirotinja', upitala se Zagrepčanka Mira Plejić, a slično razmišljaju i u državnim institucijama.
Naime, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić za Net.hr je poručio kako je za takvu sliku socijalnog stanja u zemlji kriva metodologija izračuna. Dodao je da će se tek sljedeće godine vidjeti što je sve Vlada poduzela.
'Kako dohodci rastu, naravno da će se i stopa rizika od siromaštva povećavati, a upravo je DZS značajno povećao stope, odnosno udjel koji mora imati samačko kućanstvo koja bi bila stopa rizika od siromaštva', navodi ministar.
Rastu dohotci, rastu i cijene
No, uz dohotke su rasle i cijene hrane, na koju siromašniji građani, upozoravaju sindikalisti, najviše troše. 'U Hrvatskoj prosječno kućanstvo ima udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji negdje oko 27 posto, međutim oni najsiromašniji bez obzira radilo se o umirovljenicima ili onima koji imaju minimalnu plaću, njihov udio troška hrane se kreće preko 50 pa i 60 posto', ističe sindikalist Krešimir Sever.
Zabrinjavajuće je da više od trećine kućanstava ne može otići na tjedan dana godišnjeg odmora, ali ni podmiriti neočekivani financijski izdatak, poput kupnje novog kućanskog aparata ili popravka neispravnih kućnih instalacija.
