'Porast cijena stanova je ogroman, a još je ozbiljniji u gradovima, posebno velikim gradovima,' rekla je Lamia Kamal-Chaoui, direktorica OECD-ovog Centra za poduzetništvo, mala i srednja poduzeća, regije i gradove. 'I više ne utječe samo na siromašne, već i na srednju klasu.'

Cijene kuća i najamnine postojano su rasle od 2014., čak i tijekom pandemije COVID-19, kada je - za razliku od prijašnjih gospodarskih padova - potražnja za stanovima porasla, jer su produljena ograničenja i porast rada na daljinu držali ljude zatvorene u domovima, piše Politico.

Upravo kad se gospodarstvo počelo oporavljati 2022., ruska invazija na Ukrajinu donijela je novi niz proračunskih glavobolja za vlade — i veliku krizu troškova života za kućanstva. Ne samo da je stanovanje skuplje, već je i sve teže priuštiti si kvalitetno stanovanje; mnogi su se Europljani prošle zime suočili s neplaćanjem hipoteke i stanarine ili su se borili da zagriju svoje kuće.

Prema Eurofoundu, krizom nekretnina najviše su pogođeni mlađi stanovnici. Mladi Europljani dulje žive sa svojim roditeljima, vjerojatnije je da će iznajmljivati, a ne posjedovati, i često su obeshrabreni u traženju boljeg posla u područjima s više mogućnosti jer si tamo ne mogu priuštiti život.

Ovo je 'velika briga' za gradove koji 'trebaju mlade ljude da ostanu konkurentni', rekao je Kamal-Chaoui iz OECD-a, koji je primijetio da 'ako oni ne mogu priuštiti stan, nikada se neće preseliti u grad, ma koliko privlačan bio', rekla je.

Unatoč zabrinutosti da bi rast cijena nekretnina mogao signalizirati nekretninski balon, prvi znakovi pokazuju da smo sigurni, barem za sada.

Kao odgovor na krizu troškova života, središnje banke diljem svijeta povisile su kamatne stope — potez koji je preokrenuo desetljeće dug trend poskupljenja nekretnina 2022., prema izvješću švicarske banke UBS. Njezino izdanje Global Real Estate Bubble Indexa iz 2023. identificiralo je samo dva od 25 promatranih gradova - Zürich i Tokio - kao područja u opasnosti od balona.

Ovo bi mogao biti tračak nade za tržište nekretnina u cjelini, ali to je loša vijest za potencijalne vlasnike kuća, budući da povećanje kamatnih stopa znači veće hipoteke.

Štoviše, jedan od temeljnih problema koji čini stanovanje nepriuštivim – nedostatak odgovarajućih stanova – još uvijek nije riješen i možda ga je pogoršala kriza troškova života.

'Potražnja za stanovima raste, ali ponuda ne prati korak', rekao je Kamal-Chaoui iz OECD-a.

Teško je odgovoriti na nedostatak stambenog prostora izgradnjom novih zgrada, uglavnom zbog regulatornih i prostornih ograničenja koja su osobito akutna u većim gradovima, prema OECD-u.

Izgradnja novih stanova također je postala znatno skuplja u proteklom desetljeću, osobito od početka pandemije. Industrija se oporavila 2021., no prošle je godine zabilježen još jedan pad broja stambenih zgrada odobrenih za izgradnju, iako su brojke još uvijek znatno veće od razina prije pandemije.

Neki su gradovi pokušali riješiti nedostatak pretvaranjem komercijalnih i uredskih zgrada koje su se ispraznile tijekom pandemije u socijalne stanove, ali taj pristup nije široko dostupan jer 'nemaju svi gradovi javne socijalne stanove — mnogi čak ne posjeduju nikakav stambeni fond ', rekao je Kamal-Chaoui.

Općine se također bore da osmisle stambenu politiku koja odgovara promjenjivim potrebama stanovnika, kaže Kamal-Chaoui.

Napomenula je da je 'kvaliteta života u velikim gradovima opala, a ljudi shvaćaju da žele imati lijep život' u manje užurbanim četvrtima u predgrađima ili u gradovima srednje veličine, koji su počeli doživljavati stisku stambenog prostora.

'Stvari se razvijaju tako brzo — ono što je prije funkcioniralo možda više ne funkcionira' i gradovi moraju pomiriti svoje ambicije s proračunskim ograničenjima do kojih je dovela kriza troškova života, prema Kamal-Chaouiju, koji je dodao da gradonačelnici, bez obzira na svoje političke sklonosti, sada tretiraju nedostatak stambenog prostora kao prioritet.

'Neki su gradovi donedavno bili potpuno isključeni, ali sada počinju djelovati - zapravo nemaju izbora', rekla je.