London, Oslo i Frankfurt su u kategoriji iznad 8000 eura, a između sedam i osam tisuća eura treba izdvojiti za prosječan stan u Kopenhagenu i Amsterdamu.

Zagreb je s prosječnom cijenom od 1950 eura u kategoriji gradova poput Rige (Latvija) i Beograda, a on je ipak skuplji za dvjestotinjak eura po kvadratu. Većina metropola nove Europe odskače po cijenama od Zagreba. Primjerice, u Ljubljani je kvadrat lani dosegnuo 3393 eura, u Pragu 4353 eura, u Budimpešti 2566 eura, u Varšavi 2406 eura, a u Bratislavi 3490 eura.

Jeftiniji od Zagreba samo su Bukurešt (1573 eura) i Sofija (1262 eura).

Cijene stanova rastu u cijeloj Europi, a najskuplje je britansko tržište, na kojem je prosječna transakcijska cijena novog stana 4905 eura. Slijede Austrija (4782 eura), Njemačka (4600 eura) te Nizozemska (3949 eura). Najjeftiniji stanovi su Bosni i Hercegovini (974 eura) i Rumunjskoj (1226 eura).

U posljednje dvije godine cijene su znatno porasle diljem Europe. Lani je najveći rast zabilježen u Mađarskoj, u kojoj je prosječna cijena skočila za 21,5 posto, a u ovoj godini prednjači Estonija s 27,4 posto.

Prema podacima Eurostata, cijene stambenih nekretnina u EU na godišnjoj razini su u drugom tromjesečju 2022. porasle 9,9 posto, nakon 10,4-postotnog skoka u prva tri ovogodišnja mjeseca.

Sve zemlje EU-a, čiji su podaci bili dostupni Eurostatu, bilježile su u drugom kvartalu rast cijena na godišnjoj razini, a u njih 16 stopa rasta bila je dvoznamenkasta. Najviše su poskupjele nekretnine u Estoniji, za 27,4 posto. Slijede Češka i Mađarska s rastom cijena od 23,1, odnosno 22,8 posto.

U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u drugom ovogodišnjem tromjesečju bile za 13,6 posto više nego u istom razdoblju lani. No cijene na najvećem, zagrebačkom tržištu rasle su znatno više.

Prosječna cijena novih stanova u Zagrebu u prvom polugodištu ove godine u odnosu prošlu godinu porasla je za čak 26 posto, dosegnuvši 2450 eura.

Najskromniji rast cijena u ovoj godini bilježi Cipar, svega dva posto. Slijede Finska i Danska, u kojima su nekretnine poskupjele za 2,2, odnosno 2,8 posto.

Analitičari Delloitea ističu nekoliko ključnih faktora koji su doveli do nezapamćenog rasta cijena. Među glavnim uzrocima je rast cijena građevinskih radova i usko povezana nestašica građevinskog materijala. Drugi problem koji je vidljiv u zemljama obuhvaćenim istraživanjem ograničena je ponuda novih stanova zbog strogih urbanističkih propisa.

S druge je strane prisutna rastuća potražnja potaknuta relativno niskim kamatnim stopama na hipoteke, promjenama u strukturi kućanstava s tendencijom smanjenja veličine prosječnog kućanstva te prihvaćanje nekretnina kao stabilnog dugoročnog ulaganja.

Delloite podsjeća da je zbog prekomjernog rasta cijena Europski odbor za sistemski rizik (ESRB) u veljači ove godine izdao upozorenje nekim članicama, među kojima je i Hrvatska, navodeći da bi rast cijena nekretnina mogao ugroziti gospodarstvo i dovesti do kraha tržišta nekretnina. Stoga pozivaju na poduzimanje hitnih mjera, a od Hrvatske traže da ne potiče zaduživanje građana kroz subvencionirane kredite.

Upozorenja su upućena i Mađarskoj, Lihtenštajnu, Slovačkoj, Njemačkoj i Austriji. I sve više analitičara upozorava na pregrijanost tržišta te predviđa promjenu trenda uslijed rasta kamatnih stopa i naznaka nadolazeće recesije.

Analitičari UBS banke godinama objavljuju takozvani nekretninski bubble indeks, odnosno preračunavaju koliko su nekretnine precijenjene u odnosu na ostala ekonomska kretanja.

Analiza pokazuje da je u ovoj godini najveća precijenjenost nekretninskog tržišta prisutna u Torontu i Frankfurtu, a baloni su pred pucanjem u Zürichu, Münchenu i Amsterdamu.