Cijene stambenih nekretnina i najma u EU kretale su se ujednačeno između 2010. i drugog tromjesečja 2011., no to se promijenilo. Od tada je kod cijena stambenih nekretnina bilo znatnih oscilacija dok su cijene najma imale neprekinut rast. Cijene stambenih nekretnina do prvog kvartala 2013. naglo su pale, zatim su do kraja 2014. uglavnom bile stabilne, no početkom 2015. uslijedio je nagli rast cijena, znatno brži nego cijena najma.

Od 2010. do drugog kvartala 2022. cijene najma porasle su za 18 posto, a cijene stambenih nekretnina za 48 posto. Pritom su cijene stambenih nekretnina više nego udvostručene u Estoniji, Mađarskoj, Luksemburgu, Latviji, Litvi, Češkoj i Austriji. Uspoređujući drugi kvartal 2022. s istim razdobljem 2010., cijene stambenih nekretnina porasle su više od cijena najma u 19 država članica EU-a. Cijene stambenih nekretnina rasle su u 24 članice EU-a, a pale u tri. Više su se nego udvostručile cijene u Estoniji (+196 posto), Mađarskoj (+168 posto), Luksemburgu (+135 posto), Latviji (+131 posto), Litvi i Češkoj (obje +130 posto) te Austriji (+121 posto). Pad je zabilježen u Grčkoj (-23 posto), Italiji (-8 posto) i Cipru (-6 posto).

Uspoređujući drugi kvartal 2022. s onim 2010. godine za najamnine, cijene su porasle u 25 država članica EU-a, a pale u dvije. Najveći porast zabilježen je u Estoniji (+214 posto), Litvi (+139 posto) i Irskoj (+82 posto). Pad je zabilježen u Grčkoj (-24 posto) i Cipru (-0,2 posto).

U Hrvatskoj je također zabilježen jači porast cijena stambenih nekretnina, i to više nego cijena najma u navedenom razdoblju. Nedavno je, naime, Državni zavod za statistiku (DZS) objavio da su u drugom ovogodišnjem tromjesečju cijene stambenih nekretnina ubrzano rasle na godišnjoj razini dok je u odnosu na razdoblje između siječnja i ožujka rast blago usporio.

'Indeks cijena stambenih nekretnina, koji mjeri kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kupila kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe (uključujući vrijednost zemljišta), u razdoblju od travnja do lipnja zabilježio je rast od 3,7 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2022. U odnosu na isto razdoblje 2021. godine, nakon rasta u prvom tromjesečju od 13,5 posto, u drugom ovogodišnjem tromjesečju godišnja stopa rasta je ubrzala na dvoznamenkastih 13,6 posto. Rast cijena na godišnjoj razini pri tome je podržan višim cijenama novih i postojećih stambenih objekata u Zagrebu, na Jadranu i ostalim područjima', navode analitičari RBA-e u novoj analizi tržišta nekretnina.

U odnosu na tromjesečje prošle godine, cijene novih stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile su više za 0,9 posto dok su one postojećih stambenih objekata rasle za 4,2 posto. Gledajući na godišnjoj razini, nakon rasta od 20,3 posto u razdoblju od siječnja do ožujka 2022., cijene novih stambenih objekata zabilježile su usporavanje rasta na 15,9 posto, a cijene postojećih stambenih objekata ubrzale su s rastom s 12,5 na 13,3 posto. Time se nastavio trend pozitivnih stopa dvije godine u kontinuitetu. Analitičare to ne iznenađuje s obzirom na povećanu potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama nakon potresa koji su tijekom 2020. pogodili neke dijelove Hrvatske. Prosječna cijena stambenih nekretnina u prvoj polovini godine bila je 16,3 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2021.

Visoka likvidnost i niske kamatne stope

U Gradu Zagrebu zabilježeno je usporavanje rasta na tromjesečnoj i godišnjoj razini na 3,8 posto, odnosno 14,8 posto, dok je na Jadranu zabilježeno usporavanje rasta cijena na 2,9 posto tromjesečno te godišnje ubrzanje na 12,8 posto (s 10,9 posto tromjesečje ranije). Uz stagnaciju na tromjesečnoj razini, u ostalim dijelovima Hrvatske cijene su ubrzano rasle na godišnjoj razini 15,2 posto.

Rast cijena stambenih nekretnina, prisutan od 2016. godine, dodatno je ubrzao u drugom tromjesečju na godišnjoj razini. No analitičari napominju da se radi o prosječnim cijenama na razini cijele Hrvatske te da tržište nekretnina karakterizira 'visoka segmentiranost s obzirom na lokaciju, kvalitetu i starost nekretnine'. 'Nastavak rasta cijena zasigurno je bio posljedica dugogodišnjeg razdoblja izrazito visoke likvidnosti, niskih kamatnih stopa te nepromijenjenih očekivanja glede budućih alternativnih ulaganja', tvrde analitičari RBA-e.

Cijene na obali određivat će trendovi u turizmu

Vladine subvencije za stambene kredite također pridonose rastu potražnje i cijena. Analitičari u 2023. očekuju nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, no sporije u odnosu na prethodne godine. Prosječna godišnja stopa rasta u 2023. neće prelaziti pet posto, navode. Ako se uzme u obzir geopolitičko stanje na globalnoj razini, uz neizvjesnost i strah uslijed snažnih inflatornih pritisaka, očekuje se da će kretanje cijena nekretnina biti određeno prvenstveno demografskim trendovima, snagom gospodarstva i, naravno, turističkom aktivnošću.

'Revitalizacija potresom pogođenih područja, kao i ostalih dijelova Hrvatske, podržava očekivanja nastavka rasta cijena u središnjem dijelu Hrvatske, a cijene na obali određivat će trendovi u turizmu. S druge strane početak stezanja monetarne politike i podizanja kamatnih stopa Europske središnje banke mogao bi dio viška likvidnosti/štednje usmjeriti i u neke druge oblike investicijskih aktivnosti te tako djelomično umanjiti i utjecati na potražnju za stambenim nekretninama', zaključuju analitičari RBA-e.