„Činom proglašenja IGP-a učinit ćemo najviše što možemo u pravnoj zaštiti Jadranskog mora, za koje je naš narod povijesno, zemljopisno, kulturološki i sudbinski vezan i na kojeg je upućen“, rekao je ministar u Hrvatskom saboru kojeg je izvijestio o konzultacijama u vezi s namjerom da se proglasi IGP.

Ocijenio je da su dosadašnjim diplomatskim i drugim aktivnostima izvršene sve potrebne predradnje i stvoreni odgovarajući uvjeti za donošenje predložene Odluke, početkom iduće godine.

Proglašenje pojaseva u siječnju iduće godine

„Hrvatska i Italija pristupit će proglašenju svojih pojaseva nakon trilateralnog sastanka ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije u siječnju iduće godine“, rekao je ministar.

Zastupnike je podsjetio da je prvi korak u zaštiti nacionalnih interesa na Jadranskom moru učinjen još 2003. godine, kada je u Saboru u donesena Odluka o proširenju jurisdikcije na Jadranskom moru, kojom je uspostavljen Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas (tzv. ZERP).

Jedina prava koja do sada nismo stekli su: pravo na izgradnju umjetnih otoka i prava na proizvodnju energije korištenjem mora, morskih struja i vjetrova, i to su ta dodatna prava koja će Hrvatska dobiti sada, proglašenjem IGP, precizirao je Grlić Radman.

Drugi i treći značajan korak, naveo je, ostvareni su pristupanjem Hrvatske EU, jer je područje ZERP-a, kao i svi isključivi gospodarski pojasevi i ribolovne zone drugih država članica EU, postalo dio „voda Europske unije“, te 2016. kada je Vlada zadužila Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da u koordinaciji s drugim nadležnim ministarstvima provede konzultacije s državama članicama EU i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Hrvatske u Jadranu; uključujući i mogućnost proglašenja te punu primjenu IGP-a.

Ministarstvo je, naveo je, nastavilo s dijalogom i poticanjem suradnje na zaštiti Jadrana sa susjednim državama, poglavito s Italijom, koja je također razmatrala opciju proglašenja IGP-a, a na Koordinacijskom odboru ministara vanjskih poslova Hrvatske i Italije, 30. studenoga 2020. obostrano je potvrđena usklađenost djelovanja dviju država s ciljem proglašenja isključivih gospodarskih pojaseva, kao i spremnost pristupiti razgovorima o njihovom razgraničenju.

„Obostranom spremnošću Hrvatske i Italije o zaštititi Jadranskog mora omogućuje se cjelovita zaštita Jadrana između hrvatske i talijanske obale, čime se iz tog područja mora isključuju ribarice svih trećih država, a to područje mora postaje čvrsti temelj za suradnju u provedbi zajedničke ribarstvene politike, s ciljem postizanja održivog ribarstva, kao i zaštite i očuvanja morskog okoliša te razvoja plavog gospodarstva. To je ujedno i treći važan korak koji smo sada spremni učiniti - proglasiti IGP s obje strane Jadrana“, istaknuo je ministar.

Sve ima svoju dinamiku i pravo vrijeme

Referirao se i na upite iz medijskog prostora, zašto se tek sada Hrvatska pristupa proglašenju IGP-a.

„U svim vanjskopolitičkim aktivnostima i djelovanju sve ima svoju dinamiku, logiku i pravo vrijeme. Hrvatska je razmatrala, promišljala te na kraju procijenila najbolji trenutak za proglašenje IGP-a, sada kada će taj čin, komplementaran s talijanskim proglašenjem IGP-a, polučiti najbolji rezultat.“, odgovorio je.

Grlić Radman je naveo kako je Hrvatska svoju namjeru da proglasi IGP prethodno prenijela slovenskoj strani, kako na ministarskoj, tako i na razini predsjednika Vlada. “Slovenska je strana dobila pravodobnu i cjelovitu informaciju o našim koracima, uz razumijevanje da naše proglašenje IGP-a ni na koji način nema utjecaja na rješavanje našeg pitanja granice“, kazao je ministar.

O proglašenju IGP-a, razgovaralo se i s drugim susjednim jadranskim državama, konkretno BiH i Crne Gore, ali i drugima.

Grlić Radman je zastupnicima rekao kako bi se stupanjem na snagu Odluke o proglašenju IGP-a, stavile izvan snage odluke Sabora vezane za ZERP.