'Zakoračimo u život bez nasilja - unapređenje usluge psihološkog savjetovanja žrtava obiteljskog nasilja' naziv je projekta čiji je nositelj karlovačka ženska grupa 'Korak' koji je s gotovo 1,5 milijuna kuna financiran iz Socijalnog fonda EU, a u srijedu je predstavljen u Karlovcu
Voditeljica projekta Violeta Vukobratović rekla je da je taj dvogodišnji projekt počeo 22. travnja uz partnerstvo s udrugom 'ZvoniMir' iz Knina i Udrugom žena NIT iz Korenice. Projekt je 100 posto, s više od 1.477.000 kuna financiran nepovratnim novcem iz Socijalnog fonda EU u sklopu Operativnog programa 'Učinkoviti ljudski potencijali'.
vezane vijesti
Sadržaj projekta, rekla je Vukobratović, jest unaprijediti kapacitet stručnih osoba radi povećanja socijalne uključenosti i osnaživanja žrtava obiteljskog nasilja s područja Karlovačke, Šibensko-kninske i Ličko- senjske županije, to jest žena i djece žrtava obiteljskog nasilja, kroz psihološku procjenu, savjetovanje i psihosocijalnu potporu.
Psihologinja Davorka Bišćan rekla je da 'Korak' već ima svoje psihološko savjetovalište, a novost je u tom projektu uvođenje psihološke procjene i dijagnostike uz pomoć psiholoških testova radi učinkovitijeg prepoznavanja potreba korisnica - žrtava obiteljskog nasilja.
Ta će nova usluga biti dostupna svim ženama i djeci kao korisnicima savjetovališta za prevenciju i smanjenje obiteljskog nasilja organiziranima za žrtve obiteljskog nasilja u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Šibensko- kninskoj županiji.
S obzirom na to da udruga NIT nema psihologa, tu će uslugu u njezinu sjedištu u Korenici pružati Davorka Bišćan. Psihološkim testovima za žene i djecu testirat će se kognitivne sposobnosti ličnosti, traume, stres, depresivnost i sve ostale osobine ličnosti koje su zastupljene u žrtava obiteljskog nasilja.
'Cilj nam je da kod djece preveniramo da ona u odrasloj dobi poprime obrazac i model ponašanja svojih roditelja. Zna se da je u obiteljima s nasilnim roditeljima čest slučaj da muška djeca i sama kad odrastu postanu nasilnici, a ženska djeca postaju žrtve nasilja. Mi zato i djecu, makar su indirektne žrtve, želimo uključiti u ovaj projekt', rekla je psihologinja Bišćan.
U posljednja dva mjeseca restriktivnih mjera protiv širenja zaraze koronavirusom povećao se broj prijava obiteljskog nasilja, a Bišćan očekuje još više slučajeva obiteljskog nasilja zato što, kako je rekla, za strožih mjera samoizolacija i načela 'Ostani doma' nije bilo načina za dojave.
Sad, kad i žrtve nasilja mogu napustiti svoj dom, očekujemo jači rast broja zahtjeva za pomoć. U ovom liberalnijem režimu moći će i skloništa za žene i djecu raditi s većim kapacitetom, rekla je, dodajući kako je obiteljsko nasilje u posljednja dva mjeseca eskaliralo zato što su žrtva i zlostavljač bili prisiljeni 24 sata biti unutar četiri zida.
Dodaju li se tome i teški gospodarski uvjeti i besperspektivnost zbog gubitka posla i ako su već od prije međusobni odnosi u obitelji bili narušeni, krizna situacija izaziva puno veću razinu stresa, tjeskobe i frustracije, zbog čega osobe sklone nasilju krenu silom prema onima koji su im najbliži. Čak i dotad nenasilne osobe postaju agresivne i na kome će se onda iskaliti, sve u skladu s ovdašnjim odgojem, nego na ženi, ocijenila je Bišćan.
Kad je riječ o povezanosti profila nasilnika s dijagnozom PTSP-a, Bišćan je istaknula da u novonastaloj situaciji ograničenog kretanja upravo to izaziva stres, što je okidač za razne oblike agresivnog ponovljenog ponašanja koji su bili zatomljeni ili inhibirani uzimanjem odgovarajućih lijekova.
