JELENIN KULTURNI GREBEN

Guzice i sise na kazališnim daskama vise

08.09.2012 u 10:00

Bionic
Reading

Zagrebačko kazalište mladih organizira 10. festival svjetskog kazališta, za koji će se i ove godine tražiti karta više

Kulturni događaj koji kazališni sladokusci već deset godina ne propuštaju i ove je sezone pred nama: zagrebački Festival svjetskog kazališta. Ako niste sigurni što odabrati iz ovogodišnjega repertoara, sljedeći podaci mogli bi vam biti korisni.

S nestrpljenjem se očekuje predstava 'Poslije bitke' otprije nam poznate skupine Pippa Delbona, jednoga od najnekonvencionalnijih i najistaknutijih talijanskih kazališnih umjetnika. Vizualno atraktivna predstava s kojom službeno počinje festival 14. rujna u HNK-u okuplja šaroliku glumačku družinu s društvene margine: slabe i nemoćne, bolesnike, odbačene zvijezde varijetea, amatere, ali i vrhunske profesionalce kao što su prvaci pariškog baleta i najbolji talijanski glumci.

U ekipi se tako, primjerice, našao Bob koji je bio zatočen u psihijatrijskoj bolnici 40 godina i beskućnik Nelson. S druge strane, glazbu za predstavu napisao je i interpretirao Alexander Balanescu, koji je s Delbonom surađivao na više filmskih i glazbenih projekata.

Nakon susreta sa svijetom koji se opire konzumerskom konceptu u predstavi 'Poslije bitke', tople preporuke idu na račun belgijske kazališno-plesne skupine Peeping Tom koja je već očarala publiku Festivala svjetskog kazališta.

Virtuozi glume, pjevanja i plesa vode nas ovoga puta iza crvenoga zastora, istražujući model kazališta u predstavi 'Iznajmljuje se'. Na pozornici se zrcale sve muke i nevolje stvaralačkog procesa, a o teatru se govori kao o potencijalnom mjestu na koje se može useliti i živjeti određeno vrijeme u njemu. Predstave te ugledne kazališne skupine bave se paralelnim svjetovima u kojima se gubi uobičajena logika vremena i prostora, a zanimljivo je da ih s jednakim oduševljenjem dočekuje publika i kritika diljem svijeta.

U Zagreb stižu i dvije redateljice čije predstave također zaslužuju iznimnu pozornost: Katie Mitchell i Young Jean Lee. Katie Mitchell zvučno je ime suvremenog britanskog teatra koje nipošto ne bi trebalo zaobići. Nekadašnja kućna redateljica kazališne skupine Royal Shakespeare Company i kazališta Royal Court te suradnica londonskog kazališta Royal National Theatre u Zagreb dolazi sa suvremenom reinterpretacijom Strindbergove drame 'Gospođica Julija'.

'Godinama smo pokušavali dovesti ženske autorice koje spadaju u korpus kazališta sa snažnim autorskim pečatom. Katie Mitchell dolazi nakon puno pregovora. Ona je poznata po radikalnom rezu s tradicijom, ne samo u britanskom teatru, već i u Njemačkoj i Francuskoj. U sve svoje predstave uvodi video, ali ne u dekorativne niti metolodoške, već u voajerske svrhe.

Predstava 'Gospođica Julija' prikazuje njezinu poetiku u briljantnom izdanju', napominje suizbornik Festivala Ivica Buljan, ističući da nije riječ samo o predstavi, nego o 'filmu, instalaciji i uzbudljivom kazališnom eseju koji će preko svoje najistaknutije predstavnice pokazati kako se razvijao britanski umjetnički teatar posljednjih desetljeća'.

Susret s američkom ili preciznije rečeno newyorškom scenom omogućit će nam Young Jean Lee, jedna od najoriginalnijih umjetnica današnjice koju je New York Times proglasio najpustolovnijom dramatičarkom svoje generacije.

Zagreb je prva europska točka njezine 'Feminističke predstave bez naslova' koju je osmislila i režirala u suradnji sa šest performerica, glumica i pjesnikinja. Komunicirajući s tradicijom feminizma, predstava izbjegava govor kao muško oružje, ali se zato obilato ispisuje tijelima: stražnjicama, dojkama i drugim ženskim atributima.

Uzbudljiv kazališni doživljaj priuštit će nam i Pascal Rambert, direktor jednog od najjačih francuskih javnih teatara – Theatrea de Gennevilliers i redatelj predstave 'Zatvaranje ljubavi'. Rambert je i dramski pisac, skulptor i koreograf koji u središte svoga teatra stavlja glumca. Komad 'Zatvaranje ljubavi', koji govori o prekidu ljubavne veze dvoje umjetnika u ranim četrdesetim godinama, napisao je za velikog francuskog kazališnog glumca Stanislasa Nordeya i njegovu kolegicu Audrey Bonnet.

Kao specijalni bonus Rambert u ZKM-u priprema i hrvatsku verziju 'Zatvaranja ljubavi', a uloge ljubavnog para koji rekapitulira dosadašnji život i pri tome se okrutno obračunava, preuzeli su Nina Violić i Goran Bogdan.

Zahvaljujući specijalnom priznanju i novčanoj potpori Europske komisije koja je ZKM imenovala ambasadorom kulture, Festivalu je naknadno priključena još jedna predstava. 'Hirošimo, ljubavi moja' režirala je Christine Letailleur prema tekstu Marguerite Duras. Komad otvara temeljna egzistencijalna pitanja, a govori i o poslijeratnom nasilju i poniženju koje su pretrpjele francuske žene zaljubljene u njemačke vojnike.

Predfestivalski kazališni party ove je godine rezerviran za kultno newyorško kazalište LA MaMa koje će izvesti mjuzikl 'LA MaMa Cantata' u čast Ellen Stewart, legendarne osnivačice te kulturne institucije posvećene eksperimentalnom kazalištu.

Dobru atmosferu nećete naći samo u ZKM-u, već i u festivalskom VIP Clubu na Trgu bana Jelačića. Nije naodmet znati da se s festivalskom ulaznicom može besplatno ući u klub i družiti s glumcima.

Komercijalizam opustošio kazalište

Predstave koje ove godine možemo gledati na Festivalu rekapituliraju proteklih deset godina u kojima je umjetničko kazalište uvijek bilo u festivalskom fokusu. Na europskoj i američkoj kazališnoj sceni zadnjih godina intenzivno se razgovara o tome je li moguće da umjetnički teatar preživi u ovakvim uvjetima.

Vrlo su rijetke skupine i autori koji se uspiju izdići iz komercijalizma koji je pogotovo opustošio anglosaksonsko kazalište, napominje Ivica Buljan. Kako u europskom subvencioniranom kazalištu, čiji su Nijemci najbolji predstavnici, pronaći mogućnost da se ne podilazi publici, da se ne rade dopadljive predstave koje pokušavaju konkurirati televiziji, nego da kazalište još uvijek sačuva svoj autentični umjetnički opseg? Odgovore, ako postoje, potražite na ovogodišnjem Festivalu.