Visoki trgovački sud donio je danas rješenje kojim se ukida prethodno rješenje Trgovačkog suda o odbijanju prijedloga za ponavljanjem postupka predstečajne nagodbe EPH i cijeli predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovni postupak
Vjerovnici EPH zatražili su ponavljanje postupka predstečajne nagodbe zbog nepotpune dokumentacije o dopuštenoj koncentraciji vlasništva na medijskom tržištu.
Kako se ističe u njihovu prijedlogu, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je tvrtki Euro poticaji u vlasništvu Marijana Hanžekovića preuzimanje EPH, iz čega se, kako se ističe, moglo pretpostaviti da u konkretnom slučaju nije bilo riječi o zabranjenoj koncentraciji.
No takva odluka AZTN-a nije stigla u slučaju vjerovnika Hypo Alpe Adria banke, od koje je Marijan Hanžeković preuzeo većinski dio EPH.
Međutim, kako su nam rekli u AZTN-u, Hypo Alpe Adria banka, po hrvatskim zakonima, kao financijski investitor može držati svoj udio do godinu dana, što je rok koji u ovom slučaju nije prekoračen, bez traženja dokumentacije o dopuštenoj koncentraciji vlasništva na medijskom tržištu.
Odluka suda izazvala je nevjericu kod djelatnika EPH koji se pitaju – a što sad?
Stručnjak za predstečajne nagodbe, koji je želio ostati anoniman, kaže kako nagodba, koja je sklopljena, vrijedi sve dok sud ne donese drugačiju odluku.
Drugim riječima, Hanžeković je i dalje vlasnik EPH i bit će to dok sud ne poništi sklopljenu predstečajnu nagodbu prema kojoj je postao vlasnik.
'A kada se i donese odluka, na nju će se moći izreći žalba. Što sud sve može odlučiti, teško je reći. Malo je čudno to da se nakon sklopljene nagodbe donose odluke, ali očito je u Hrvatskoj sve moguće', zaključio je naš sugovornik.
Tvrtka Euro poticaji, čiji je jedini osnivač Hanžeković, većinski udjel u temeljnom kapitalu EPH stekla je putem otkupa udjela od Hypo Alpe Adria banke, a ona je do njega došla pretvaranjem svojih potraživanja u vlasnički udio u EPH u sklopu postupka predstečajne nagodbe.
Hypo je, podsjetimo, svoja potraživanja od EPH pretvorio u vlasničke udjele, za što su se tadašnji vlasnici Ninoslav Pavić i njemački koncern WAZ odrekli devedeset posto svojih udjela.
Početkom godine imenovana je Uprava kuće i Nadzorni odbor, a početkom ožujka za glavnog urednika Jutarnjeg lista doveden je Goran Ogurlić iz Večernjeg lista.
