U obrazloženju odluke se navodi da obvezujući nalog nekoj suverenoj državi (po pravilu 54 bis Haškog suda) nije nešto što 'sud shvaća olako' i da se ta iznimna mjera određuje ako strana koja je zahtijeva nepobitno dokaže da tijekom sudskog postupka nije bila u mogućnosti osigurati dokaze koje traži tom mjerom.

Tužiteljstvo Haškog suda je u odgovoru na zahtjev Gotovinine obrane, kako se navodi u obrazloženju odluke, istaknulo da je obrana 'imala mogućnost već prije utvrditi postojanje dokumenata, ali ih zbog nemarnosti nije prikupila u predraspravnoj i raspravnoj fazi'.

'Žalbeni postupak nije novo suđenje i stoga se ne može smatrati prilikom za ispravak neuspjeha ili previda stranke u postupku tijekom predraspravne i raspravne faze', stoji u objašnjenju odluke Žalbenog vijeća ICTY-a.

Gotovinina obrana 'pruža vrlo ograničeno opravdanje za to da traži obvezujući nalog prema pravilu 54, jer tek općenito tvrdi da bi zatraženi dodatni dokumenti 'mogli potvrditi ili poduprijeti' druge dokaze koje već ima', stoji u odluci.

Žalbeno vijeće u objašnjenju navodi da je Sudsko vijeće već razmotrilo opširan dokazni materijal o razlozima odlaska srpskih civila iz tzv. 'Krajine', uključujući i svjedočenja i izvještaje koje su sastavili srpski oficiri u 'Krajini', izravna svjedočenja srpskih izbjeglica i dokaze o ulozi koju su mogli imati sastanci Vrhovnog savjeta obrane SRJ.

'U tim okolnostima, Žalbeno vijeće nije uvjereno da bi traženi novi dokazi imali odlučujuću ulogu u zaključcima Sudskog vijeća', te 'iz gore navedenih razloga ... odbija zahtjev' obrane generala Gorovine za izdavanje obvezujućeg naloga Srbiji, stoji na kraju odluke koju je potpisao predsjedavajući Žalbenog vijeća, sudac Theodor Meron.

Tako je Haški sud već drugi put odbio zahtjev za subpoenu Srbiji. Gotovinina obrana iste je dokumente, transkripte sa sjednica Savjeta obrane SRJ koji, po obrani, dokazuju da je naredba za evakuaciju stanovništva 'Krajine' uoči Oluje došla iz Beograda, a nije bila posljedica pretjeranog granatiranja, prvotno zatražila od Srbije 30. svibnja.

Ne dobivši nikakav odgovor u predviđenom roku, 21. lipnja je od Žalbenog vijeća obrana zatražila da Srbiji izda obvezujući nalog, što je Žalbeno vijeće 19. srpnja odbilo, objašnjavajući tu odluku stajalištem da 'Srbija nije imala dovoljno vremena za razmatranje Gotovininog zahtjeva za dokumentima i kako se činjenica da nije odgovorila na zahtjev ne može razumno tumačiti kao odbijanje da svojevoljno preda tražene dokumente'.

Gotovinina obrana je potom u rujnu ponovila zahtjev, koji je na današnjoj sjednici odbijen. Na Hinin telefonski upit da prokomentira odluku Žalbenog vijeća Haškog suda, odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić odgovorio je da 'nema komentara'.