'Tražimo od policije da hitno ispita ovaj najnoviji napad na novinara i da kolegi Pilselu pruži punu zaštitu. Smatramo, također, upitnim postojanje stranke čiji tajnik želi smrt novinarima', pisalo je u priopćenju HND-a. Zdenka Duku, predsjednika HND-a, upitali smo hoće li otići i korak dalje i zatražiti od ovlaštenih tijela zabranu rada HČSP-a, s obzirom na cijeli niz agresivnih istupa stranke.

'Ne, nije posao HND-a da se time dalje bavi. Ukazali smo da je upitan smisao postojanja stranke koja promovira nasilje, čiji je tajnik izrazio želju da novinar bude mrtav. Nasilne stranke ne bi trebale postojati, u demokratskoj utakmici trebale bi sve stranke sudjelovati na legalan način. Cijeli je slučaj prezentiran u javnosti i policija je odradila svoj posao', kazao je Zdenko Duka za tportal.

Tportalov novinar Drago Pilsel prijetnju je jučer prijavio policiji, nakon čega je podignuta kaznena prijava i proslijeđena DORH-u, koji će odlučiti hoće li biti podizanja optužnice protiv Ivana Škrleca. Dijelove svoje prijetnje, Škrlec je imao prilike ponoviti u ponedjeljak u Dnevniku HTV-a: 'Nisam pozvao na ubojstvo Pilsela, samo sam mu poručio da će jednog dana sigurno umrijeti, kao i svi mi.'

Ovo nije prvi ovakav Škrlecov ispad: prije pet mjeseci prijetio je fizičkim napadom Mariju Mažiću, koordinatoru Inicijative mladih za ljudska prava. Nakon što su članovi te Inicijative za obljetnicu akcije Oluja postavili spomen-ploču isprike izbjeglicama u Kninu, Škrlec mu je poslao prijeteću mail poruku: 'Ovim putem obećavam da ću osobno ili uz pomoć Hrvata, prvom prilikom kada ću prolaziti kroz Knin, srušiti ploču koju ste postavili, vi, djeco jugo-četničko-partizanskog šljama. A tebi osobno poručujem - ne dao ti Bog da te sretnem i prepoznam ikada, jer se nećeš dobro provesti.'

Škrlec nije imao potrebe uklanjati spomen-ploču, umjesto njega to je učinila kninska gradonačelnica, a vlast, izrazito osjetljiva na kršenje komunalnih propisa prilikom postavljanja ploče, njegove je prijetnje Mažiću ocijenila neozbiljnim.

'Ista osoba koja je prijetila novinaru Pilselu, prijetila je i nama. Prijavili smo policiji prijetnje, no oni su ih ocijenili neozbiljnim. Policija smatra da je prijetnja ozbiljna ako je osoba koja izriče te prijetnje u blizini, jer tek tada prema njima postoji realna opasnost', rekao je Mario Mažić za tportal.

Iz Inicijative mladih za ljudska prava nisu tražili od ovlaštenih tijela da preispitaju 'dozvolu za rad' stranke, ali ističu da će zahtjev za njihovim ukidanjem, ako bude podnesen, sigurno podržati. Zahtjev za zabranu rada neke stranke Ustavnom sudu mogu podnijeti DORH, Sabor, Vlada, predsjednik države i Vrhovni sud.

Ova izvanparlamentarna stranka najpoznatija je po ispadima mržnje, a Mažić upozorava, da ima bogatu povijest tolerancije hrvatskih institucija, koje HČSP 'smatraju politički relevantnim, što je opasno samo po sebi'. Podsjeća na slučaj zahtjeva za zabranu antigay prosvjeda koji je htjela podržati njihova Inicijativa, smatrajući ga protuzakonitim zbog poziva na mržnju i nasilje: 'Pisali smo ministru Karamarku koji ima sve ustavne ovlasti da zabrani takav skup, što je on ignorirao.'

I Franku Doti, organizatoru prosvjeda Zagreb Pride, kao i Mažiću smeta izostanak reakcije ministra Karamarka, na postupke HČSP-a:

'Nasilje koje su do 2009. na Zagreb Prideu provodile neorganizirane bande, oni su tada organizirali u tzv. antigay skup. Tražili smo od ministra unutarnjih poslova da zabrani taj protuustavni skup 2010, ali unatoč parolama od godinu ranije, 'Ubij, ubij pedera' i 'Pedere u logore', on je dopušten. Oni krše Ustav, njihovo je djelovanje antihrvatsko i suprotno interesu hrvatskog naroda', rekao je Dota.

Ni iz Zagreb Pridea nisu pokrenuli inicijativu za zabranom HČSP-a, što ne znači, objašnjava Dota, da takva zabrana nije potrebna. 'Mislim da bi trebalo pokrenuti postupak za zabranu te stranke te da bi se njima trebao pozabaviti i MUP zbog opetovanog govora mržnje. Njihovo je djelovanje na rubu ustavnosti ili je čak u nekim situacijama prelazi', zaključio je Dota.