Sa 78 glasova za, 10 suzdržanih i šest protiv, saborski su zastupnici izglasali izmjene Zakona o izboru predsjednika RH koje su očekivano izazvale kritike kod oporbe, ali i podijelile vladajuću većinu.

Naime, uoči samog glasovanja, stanku su zatražili HDZ, SDSS i Klub manjina kojima je zasmetalo to što se zakon mijenja dva mjeseca uoči izbora, unatoč praksi da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu dana prije izbora.

Obrativši se zastupnicima nakon stanke, HDZ-ov Gordan Jandroković podsjetio je predsjednika Sabora Josipa Leku da je prije nekoliko dana nakon sjednice Predsjedništva Sabora na kojoj se razgovaralo o izmjenama izbornih pravila i uvođenju preferencijalnog glasovanja kazao da će taj postupak pokušati odraditi u skladu s preporukama Venecijanske komisije i praksom da se izborna pravila ne mijenjaju godinu dana prije izbora.

'Mi sada imamo druge izbore, predsjedničke izbore i to pravilo sada ne vrijedi. Zanima nas postoje li zaista različiti standardi kada je u pitanju izborno zakonodavstvo. HDZ neće sudjelovati u glasovanju i izaći će iz dvorane. To je naša poruka i protest protiv načina na koji radite. Smatramo da mijenjanje zakona dva mjeseca uoči izbora nije korektno i demokratski i da je korak nazad u procesu demokratizacije', poručio je Jandroković.

No dok je stav HDZ-a bio jasan već dulje vrijeme, otkad su izmjene Zakona o izboru predsjednika RH stavljene na dnevni red za raspravu, iznenadio je stav manjinaca. Vladajuće u izglasavanju zakona, naime, nije podržao ni SDSS.

'Sada imamo izmjenu zakona dva mjeseca prije izbora. Nije protivno Ustavnom zakonu o provedbi Ustava, ali jeste protivno dobroj izbornoj praksi i jest protivno preporukama Venecijanske komisije. Zašto? Ja ne znam da je to tražio ijedan predsjednički kandidat kojeg imamo do sada, niti aktualni predsjednik, niti predstavnica opozicije jedne ili druge i ne razumijemo zašto je neophodno da se to važno načelo o stabilnosti, normi u izbornom postupku kao jednom od temeljnih pretpostavki jamstva stabilnosti i sigurnosti izbornog procesa mijenjaju. Ono što čujemo kao moguće razloge ne smatramo da su dovoljni', kazao je SDSS-ov Milorad Pupovac.

Pupovac se zapitao zašto se izmjene tako važnog zakona nisu usuglašavale među klubovima.

'SDSS želi reći da svojim stavom da ne može podržati ne implicira stav prema nijednom kandidatu, ali nam jest stalo do toga da se temeljne vrijednosti i okolnosti pod kojima će se održavati izbori poštuju', poručio je Pupovac.

S izmjenama zakona dva mjeseca prije izbora nisu se mogli složiti ni drugi manjinci, koji su prilikom glasovanja bili protiv ili suzdržani.

'Većina će glasati protiv jer je u demokraciji forma bitna i procedura je bitan i presedani su bitni. Tradicija je ovog parlamenta da se u izbornoj godini ne mijenjaju pravila izbora i tradicija je bitna kao što su institucije bitne. Kad jednom prekršiš pravila i tradiciju, to je kobno', kazao je zastupnik talijanske manjine Furio Radin.

HDZ-u i manjincima odgovorio je SDP-ov Peđa Grbin kazavši kako ne postoji ni zakonska niti ustavna odredba koja zabranjuje izmjene zakona u izbornoj godini.

'Ako smo uočili problem, naša je obveza da to izmijenimo', kazao je Grbin.

Izmjene se, kaže, odnose na medijska pravila praćenja kampanje te na duljinu izborne šutnje, koja je u dosadašnjem zakonu trajala do ponoći nakon zatvaranja birališta. Prema izmjenama, šutnja će sada prestajati u 19 sati kada se zatvore birališta.

'Nećemo morati čekati ponoć da se objave rezultati, moći ćemo ih saznati u 19 sati. Znam zašto se HDZ protivi, jer neće morati čekati ponoć da doznaju da su izgubili izbore', kazao je Grbin.

Zakon je na kraju izglasan kroz ušicu igle. Naime, za izglasavanje je bilo potrebno 76 glasova, a 'za' je glasalo njih 78. Iako je većina manjinaca bila protiv ili suzdržana, kao i HDSSB i Laburisti, SDP-ov zakon spasili su Veljko Kajtazi, Marina Lovrić Merzel, Mirela Holy, Šandor Juhas i Nedžad Hodžić.