On, međutim, upozorava da će u nacionalnom kontekstu tek trebati vidjeti omjer preferencijskih glasova na stranačkim listama - recimo onih koje je na HDZ-ovoj listi dobio Davor Stier ili na SDP-ovoj listi Tonino Picula - kako bi se konkretnije protumačila unutarstranačka gibanja.

Na europskoj razini pak, po Raosu je vrlo vidljiva poruka birača koji žele skretanje Europe udesno - ali teško da će po sadašnjim rezultatima to biti dovoljno. Izglednije je, smatra, da će Europska pučka stranka ostati pojedinačno najjača te da će oko sebe okupiti koaliciju vrlo sličnu dosadašnjoj.

'Teoretski je moguće skretanje EPP-a radikalno udesno i koaliranje sa snagama na tom spektru, no još uvijek zapravo nije jasno tko će se ondje nalaziti: u Europski parlament ući će mnoštvo novih i raštrkanih opcija za koje nije sasvim sigurno da će se moći okupiti na jednom mjestu, niti je izvjesno da će one moći osnovati nove zastupničke klubove jer, podsjećam, za to su potrebni zastupnici iz najmanje sedam država', upozorava Raos.

Bit će, kaže, zanimljivo promatrati glasanje o novom sastavu Europske komisije jer se ono odvija tajnim putem - a čak i prilikom izbora Angele Merkel za njemačku kancelarku dio zastupnika Bundestaga prilikom ovakvog izjašnjavanja iz protesta je glasao protiv.

Raos podcrtava da su na današnjim europskim izborima, barem po izlaznim anketama, trijumfirali HDZ i SDP, stranke koje se može smjestiti u europski mainstream - pitanje je eventualno hoće li se Stjepan Bartulica u ime Domovinskog pokreta pridružiti 'desnoj ili još desnijoj opciji'.

'HDZ u svakom slučaju može biti zadovoljan, kao i SDP, kojemu bi tri mandata predstavljala neuspjeh dok četiri ipak ulaze u kategoriju dobrog prolaznog rezultata', smatra Raos.

'Most je pak potpuno podbacio - dijelom zbog razlaza s bračnim parom Raspudić, a dijelom možda i zato što su se na ovim izborima pozicionirali potpuno drugačije i za koalicijske partnere uzeli stranke poput HSP-a', ističe Raos.

Što se tiče Andreja Plenkovića na čelu HDZ-ove liste, ovaj analitičar ne smatra da bi rezultat te stranke bio dramatično drugačiji s nekim drugim nositeljem, niti da se sa šest osvojenih mandata radi o rezultatu koji bi hrvatskog premijera automatski lansirao na neku visoku europsku funkciju.

'Ne, o tome se na ovim izborima uopće nije odlučivalo. Uostalom, pitanje je hoće li Hrvatska u novoj raspodjeli karata uopće dobiti funkciju potpredsjednika Europske komisije, kao što je to dosad bio slučaj, a kamoli da će joj biti namijenjene funkcije još više razine. A teško je očekivati da će sama Plenkovićeva vlada nominirati njega za, recimo, europskog povjerenika za vanjske poslove. Uostalom, u uobičajenoj konstelaciji snaga ta pozicija ionako pripada grupaciji socijaldemokrata, a ne pučana', zaključuje Raos.