Pretvaranje Luke Rijeke u Hong Kong Mediterana, kako to jučer reče HDZ-ov guru za investicije Domagoj Milošević, i izgradnja nove nizinske pruge Rijeka - Zagreb koštali bi fantastičnih 5,6 milijardi eura.

Ta dva projekta financirala bi se, nadaju se HDZ-ovci, najvećim dijelom, barem kad je riječ o pruzi, iz europskih fondova.

Ali za nizinsku prugu vrijednu 4,6 milijardi eura, bez koje ulaganje u Rijeku nema smisla, to bi značilo da bi se izgradnja protegnula na 15-ak godina jer se iz europskog novčanika za tu namjenu godišnje može povući najviše 200-tinjak milijuna eura.

Ako se u obzir uzme i procjena da za pripremu tog projekta treba, tvrde stručnjaci, oko četiri godine, tad bi se pruga izgradila tek oko 2035. godine.

U narednim desetljećima, dok bismo mi vrijedno postavljali nove kolosijeke, predviđaju se velike promjene u svjetskom brodskom prometu zbog globalnog zatopljenja. Topljenjem leda na Arktiku sve veću važnost dobiva Sjeverni morski put, za oko 40 posto kraći od rute preko Sueskog kanala kad se gleda povezanost Europe s Dalekim istokom.

Najveći svjetski izvoznik, Kina, posvećuje veliku pažnju tom novom pomorskom pravcu. Neke procjene govore da će do 2030. oko četvrtine trgovine Azije s Europom ići polarnim prečacem, a do 2050. da će čak pet posto svjetskog brodarskog prometa ići preko Arktika.

Opadanjem važnosti Sueskog kanala smanjila bi se uloga i mediteranskih luka, a time i Rijeke, odnosno dovodi se u pitanje isplativost izgradnje nove dvokolosiječne nizinske pruge do Zagreba.

Postojeća jednokolosiječna pruga je više nego dovoljna za trenutnu razinu prometa roba u Luci Rijeka. Zbog toga je aktualna vlast odlučila povući ručnu nakon što se, slično kao i HDZ, jedno vrijeme zaklinjala u izgradnju nove pruge.

Sad se radi na pripremi dokumentacije kako bi se od Bruxellesa iskamčio novac barem za rekonstrukciju postojećeg pravca