ZAGREB - Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Šefko Omerbašić kaže da bi tvrdnjom da mu smetaju katolički simboli u javnim ustanovama zapravo rekao da ne priznaje kršćanstvo, a da muslimani 'poštuju sve simbole i znakove drugih religija' i žele biti tolerantni prema svima.

'Ne želimo ulaziti u taj sukob koji očito dugo tinja i može se riješiti samo sporazumom te dvije strane, a ne da mi dajemo svoje sugestije', kazao nam je Omerbašić.

Iz riječi predsjednika židovske vjerske zajednice Bet Israel Ive Goldsteina može se naslutiti da se protivi apsolutnom monopolu katoličanstva u društvenom životu.

'Iz dijela crkvenih krugova iznose se teze da je Hrvatska katolička zemlja, ali dio crkvenih publicista i javnih radnika poput Živka Kustića ili Ivana Grubišića tome se s mnogo argumenata protivi. Uistinu, zašto vjerski obred za Dan domovinske zahvalnosti ne bi bio održan u džamiji ili pravoslavnoj crkvi?', zapitao se Goldstein.

Kakva će biti politika Ureda predsjednika prema vjerskim simbolima kada Mesić uskoro napusti tu dužnost, ovisit će – očekivano – o tome kojeg će kandidata birači izabrati za Mesićeva nasljednika.

Za kandidata HDZ-a Andriju Hebranga pitanje bi li kao predsjednik inzistirao na micanju križeva ima samo jedan odgovor: 'Ni slučajno.'

'Hrvatska je sekularna država, ali to ne znači da ljudi ne smiju isticati vjerske simbole u svojim uredima. I sada i dok sam bio ministar obrane u kancelariji sam držao kip Majke Božje. Ona mi je, kao i svim hrvatskim braniteljima, pomogla da uspješno završimo Domovinski rat. Pod križem je stvorena Hrvatska vojska, s križem i krunicom izvojevali smo pobjedu, ti simboli nikoga ne vrijeđaju i nećemo ih se sada odreći. Križ je pomogao stvaranje hrvatske države, pomoći će i njezinom očuvanju', poručio je Hebrang.

Sasvim suprotno razmišljaju predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović, kandidatkinja HNS-a Vesna Pusić i IDS-ov kandidat Damir Kajin. Ivo Josipović podsjeća da je Ustavom vjera odvojena od države, a da su vjerska pitanja privatna stvar i stoga 'nema mjesta bilo kojem vjerskom obilježju u službenim prostorijama'.

'Situacija u kojoj se sada nalazimo – da se mimo propisa, jer zakon o tome ne postoji, ističu vjerska obilježja kao iskaz vjerskog uvjerenja nekih zaposlenika - nije u redu. U Hrvatskoj žive građani različitih vjerskih uvjerenja, treba poštivati uvjerenja svakoga čovjeka, ali ne na način da se pritom narušava načela sekularne države', istaknuo je Josipović.

Vesna Pusić napominje da sve crkve, po svojoj logici i poslanju, žele proširiti svoja uvjerenja, a na državi je odgovornost da postavi granice. Pusić naglašava da se predsjednik mora zalagati za slobodu svih crkava, za slobodu izražavanja i prakticiranja vjere, ali da 'nema prostora ni za koju vrstu vjerske simbolike' u državnim institucijama, osobito ne kad su u pitanju vojska, policija i sudovi.

Damiru Kajinu, pak, nisu sporni križevi u bolničkim sobama, iako zna da nisu svi koji se liječe katolici, ali zato tamo gdje se vode javne politike – u školi, policiji, vojsci, uredima, na sudovima – križevima nije mjesto.

'Ne treba ratovati oko toga, ali mislim da ne treba niti kroz to isticanje slati poruku da je, primjerice, u vojsci ili na sudu poželjan jedino onaj tko je rimokatolik', istaknuo je Kajin.