PREDIZBORNI IZAZOVI

Hoće li Bliski istok Obamu 'doći glave'?

15.09.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Erupcija nasilja na Bliskom istoku suočila je američkog predsjednika Baracka Obamu s dosad najtežim vanjskopolitičkim izazovom, koji podrazumijeva dodatne napore u sprječavanju prelijevanja Arapskog proljeća u novi val antiamerikanizma. Obama pritom ima na raspolaganju nekoliko dobrih opcija, piše Reuters

Ni dva mjeseca prije predsjedničkih izbora, bujica napada na američka veleposlanstva u Libiji, Egiptu i Jemenu stavila je američkog čelnika koji je preuzeo Bijelu kuću obećavajući 'novi početak' u odnosima s muslimanskim svijetom, ali se nije najbolje snašao u transformaciji koja je pomela mnoge dugovječne diktatore u regiji, pred veliku dilemu. Iako pokušava odbaciti kritike republikanskog rivala Mitta Romneyja, Barack Obama suočava se i s rastućom krizom u odnosima SAD-a i Izraela oko iranskog nuklearnog programa i sve većeg krvoprolića u Siriji, gdje se predsjednik Bašar al-Asad oglušuje na međunarodne pozive da odstupi s vlasti.

Obamini bliskoistočni jadi produbili su se ovog tjedna nizom napada na američka diplomatska predstavništva i ubojstvom američkog veleposlanika u Libiji. Islamske prosvjednike razbjesnio je američki film koji drže blasfemičnim.

Dok Bijela kuća strahuje od novih nasilnih ispada u regiji nakon muslimanskih molitvi u petak, Obama i njegovi pomoćnici muku muče s određivanjem novog pristupa problemu. Muslimanske vlasti diljem svijeta upozorene su da se od njih očekuje pomoć u zaštiti američkih interesa.

Razvoj situacije ukazuje na sve veći jaz između SAD-a i drskih islamističkih snaga na Bliskom istoku - izazov koji će pratiti američku politiku i nakon predsjedničkih izbora u studenom.

Slavnim govorom u Kairu 2009. godine, Obama se nadao da će 'resetirati' odnose s regijom i ublažiti gorak okus koji je ostao nakon invazije na Irak 2003. godine i retorike vezane uz rat protiv terorizma koju je gurao njegov prethodnik George W. Bush

Washington nespreman dočekao Arapsko proljeće

Obamina administracija nespremna je dočekala val prodemokratskih pobuna koje su prošle godine oborile autokratske vođe - neki su, poput egipatskog Hosnija Mubaraka, bili dugogodišnji američki saveznici. S vremenom, Washington je ipak oprezno podržao ciljeve Arapskog proljeća. Sada, kada se čini da je američki optimizam oko ustanaka u arapskom svijetu nepovratno izgubljen, Washington se suočava s očiglednim jačanjem islamskog aktivizma i padom utjecaja u državama koje je nekoć smatrao savezničkima.

'Stvari se još uvijek nisu posložile i važno je da ne generaliziramo previše. No čini se da se situacija komplicira, ne samo u regiji, nego i ovdje u SAD-u', kaže Hayat Alvi, predavač na Odsjeku bliskoistočnih studija američkog Naval War Collegea.

Dvostruke igre

Obama je za Telemundo izjavio da egipatskuvladu na čelu s islamistima ne bi trebalo smatrati američkim saveznikom,'ali ih ne smatramo neprijateljima', dodao je. Obama je naknadnorazgovarao s Mursijem i poslao jasnu poruku da Egipat mora surađivati uzaštiti američkih diplomatskih predstavništava. Bijela kuća ćepozorno pratiti hoće li Mursi ispoštovati nalog. U pitanju je sudbinadvije milijarde dolara strane pomoći godišnje, uglavnom za vojsku, kojaEgiptu stiže od SAD-a, navodi izvor blizak američkoj administraciji.

'Egipatskevlasti ne mogu igrati dvostruku igru. Ako vlada očekuje američku pomoć i ulaganja, mora se jasno odrediti oneprihvatljivosti ovakvih događaja i aktivno raditi na smirivanjusituacije', kaže Ari Ratner, bivši član Obamine administracije,stručnjak za Bliski istok iz projekta Truman National Security.

Mursi,međutim, nema puno opcija na raspolaganju. Poput pakistanskih vlasti,također često optuživanih za dvostruku igru, on mora naći vlastiti putizmeđu supersile čiju podršku treba i ekstremista - ili čak običnihbirača - u vlastitoj zemlji sa snažnim vjerskim i nacionalnim stavovima.

U regiji, Obama je i dalje popularniji od mnogih svojih prethodnika. No prizori uništavanja imovine u američkim veleposlanstvima u Kairu i Jemenu, kao znak odmazde zbog filma koji vrijeđa proroka Muhameda, snažni su podsjetnik da je potencijalno nasilan antiamerikanizam i dalje veoma živ.

U najsnažnijem napadu ubijen je američki veleposlanik Christopher Stevens i troje njegovih suradnika u libijskom Benghaziju - gradu kojeg je od pokojnog diktatora Muamara Gadafija prošle godine, za vrijeme građanskog rata u Libiji, spasilo zrakoplovstvo zapadnog savezništva.

Dok je libijska vlada hitro osudila napad i obećala suradnju sa SAD-om u pronalaženju odgovornih, inicijalni odgovor egipatskog predsjednika Mohammada Mursija bio je dvosmislen - Mursi je osudio film, ali ne i egipatsku rulju, što je razbjesnilo Washington.

Obama: Ostanimo vjerni sebi

Jasno je i da se čelnici SAD-a suočavaju s vlastitim političkim pritiscima.

Brzina kojom su ispolitizirani napadi na američke diplomatske misije naglašava domaće opasnosti za Obamu, bez obzira na ono što čini, osobito uz Romneyja koji ga optužuje za 'ispričavanje u ime Amerike'.

Romney je također izložen kritikama koje dolaze iz svih dijelova političkog spektra, zbog oportunizma za kojim poseže u vrijeme nacionalne tragedije.

No očito osjećajući pritisak, Obama je u četvrtak ustao u obranu svoje bliskoistočne politike, nastojeći spriječiti da se javno mnijenje okrene protiv njega po tom pitanju.

'Sada znam da je ponekad teško gledati te uznemirujuće prizore na televiziji jer je naš svijet prepun izazova. Živimo u burnim vremenima. No ako ostanemo vjerni sebi, možemo i hoćemo se suočiti s tim izazovima', rekao je Obama za vrijeme kampanje u Coloradu.

U najmanju ruku, ovotjedni događaji produbit će oprez oko daljnjeg upletanja u situaciju u Siriji, naglašavajući strepnje oko omogućavanja pobunjenicima da dobiju sofisticiranije i ubojitije oružje.

'SAD neće uskočiti u sirijsku kavgu. Čak i prije napada u Bengaziju i Kairu, bili su oprezni u pogledu naoružavanja', napomenuo je Alvi.