Uz čak 12 političkih stranaka koje su osnovane ove godine, na parlamentarne izbore u prosincu izlazi i nekoliko nezavisnih lista, kao i stranke koje imaju određeno iskustvo, no kojima će ovi izbori biti parlamentarno vatreno krštenje. Iako su im šanse za prelazak izbornog praga i ulazak u Sabor minimalne, želje i ambicije su im daleko veće. Gotovo svi planiraju izaći s listama u svim izbornim jedinicama i osvojiti ne jednu, već nekoliko saborskih fotelja
Među novoosnovanim strankama tri su s desnog političkog spektra poput Hrvatske straže Ivana Vekića, Akcije za bolju Hrvatsku Željka Sačića ili pak Hrvatski rast Željke Markić. Uz njih je osnovana i Hrvatska 21. stoljeća Nataše Srdoč, osnivačice i predsjednice Adriatic instituta za javnu politiku i Savez za promjene Ivana Pernara, pokretača proljetnih antivladinih prosvjeda. Osnovane su i dvije manjinske stanke, Naša stranka za srpsku manjinu i Sabor hrvatskih Roma.
Šanse male, ambicije velike
Iako su im šanse za prelazak izbornog praga i ulazak u Sabor minimalne, želje i ambicije su im daleko veće. Gotovo svi planiraju izaći s listama u svim izbornim jedinicama i osvojiti ne jednu, već nekoliko saborskih fotelja.
Nataša Srdoč s Hrvatskom 21. stojeća planira se natjecati u svim izbornim jedinicama. Ta stranka, kao i većina ostalih, o nositeljima lista još ne govori, no program joj se bazira na euroskepticizmu, gospodarskom rastu i borbi protiv korupcije. 'Cilj gospođe Srdoč je da od Hrvatske napravi Švicarsku regije', tepao je predsjednici stranke Hrvatska 21. stoljeća Jeffrey Kuhner iz Washington Timesa.
Ivan Vekić, ratni ministar MUP-a, čije se ime nalazi na optužnici iz Srbije napisanoj 1992. godine, kaže da ga veseli borba, a ne rezultat. Što se tiče mogućih izbornog uspjeha, prilično je realan. 'Ne očekujemo mnogo. Nama je bitno da u Saboru sjedi troje-četvero ljudi s desnice, a ne jedan (Danijel Srb iz HSP-a, op. a.)', kaže Vekić te dodaje da će s predizbornim aktivnostima krenuti 15-ak dana prije samih izbora.
Željko Sačić, kojeg je javnost bolje upoznala tijekom braniteljskih prosvjeda početkom godine i nakon prvostupanjske presude generalima Gotovini i Markaču u Haagu, sa svojom novoosnovanom strankom Akcija za bolju Hrvatsku sklopio je Savez za Hrvatsku u kojem je još stranka Jedino Hrvatska i Hrvatska demokršćanska stranka. Sačić kaže da ciljaju na neodlučne glasače, a on će sam biti nositelj liste u 3. i 7. izbornoj jedinici te upravo tamo očekuje prolazak.
Ivan Pernar planira izaći na i izbore u svim izbornim jedinicama, uključujući i listu za manjine. Računa na kakav-takav politički kapital koji je skupio organiziranjem antivladinih prosvjeda. Na pitanje koji će se to ljudi naći na njegovim listama, Pernar kaže da će nositelj jedne liste biti 'dečko koji je nakon prosvjeda i nemira u Radićevoj bio tri mjeseca u zatvoru'. Kaže da već ima i izborni stožer te da će dobiti 'puno mandata ako ljudi zaista žele promjenu monetarne i ekonomske politike u Hrvatskoj'.
Nezavisne liste, imaju li šanse?
Osim novoosnovanih stranaka, na izborima će građani moći birati i nezavisne liste. Tako će splitski svećenik don Ivan Grubišić na izbore sa svojim Savezom za građansku i etičku Hrvatsku. Popunjavanje lista je u tijeku jer, kako kaže Grubušić, članovi sami predlažu one koji će biti na listama, a potom Vijeće odobrava listu, tj. izjašnjava se o prijedlozima članova. Na izbore izlazi u svim izbornim jedinicama, ali ne kao stranka je želi biti 'građanska alternativa strankama'. 'Mi smo posebni, mi ne idemo za foteljama, a podržat ćemo svaku osobu, bilo kojeg opredjeljenja, ako je sposobna i prihvaća naša načela', rekao je Grubišić. Zaključuje da će biti zadovoljan samo s jednim saborskim mjestom iako, kaže, ankete pokazuju da stoje dosta dobro.
Nekadašnji SDP-ovac Ljubo Jurčić prije dva tjedna pokrenuo je pak Hrvatsku ekonomsku inicijativu koja na izbore izlazi u svim izbornim jedinicama, i to u koaliciji koju će činiti Primorsko-goranski savez, Blok Umirovljenici zajedno i Hrvatska radnička stranka.
U izbornu utrku u petak se uključio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandć s nezavisnom listom Stijena. Iako se o njegovoj kandidaturi, nakon izgubljenih predsjedničkih izbora, uvelike spekuliralo, Bandić je javnost naviknuo na iznenađenja. No, ona su ovog puta izostala. U izbornu utrku uključio se kada i ostali, nije, kao prošlog puta, čekao zadnji čas. Tko će biti na njegovim listama te u kojim će izbornim jedinicama na izbore izaći, još ne otkriva.
Nove stranke s iskusnim predsjednicima
HSP dr. Ante Starčević nije osnovan ove godine, no stranci će ovo biti prvi parlamentarni izbori iako predsjednica Ruža Tomašić ima saborskog iskustva kao nekadašnja zastupnica HSP-a. 'Izlazimo na izbore u svim izbornim jedinicama, i to u koaliciji s HČSP-om i H-rastom. Tomašić očekuje izuzetan uspjeh, tj. osam mandata u Saboru, od toga samo tri u desetoj izbornoj jedinici gdje će ona biti nositeljica liste.
Skromne apetite nema ni splitski gradonačelnik Željko Kerum koji nakon uspjeha na lokalnim izborima sa svojom Hrvatskom građanskom strankom želi po prvi puta okušati sreću i na parlamentarnim izborima. Vjeruje da će osvojiti pet, šest mandata te da će moći utjecati na budućeg mandatara, tj. sudjelovati u Vladi.
Nekadašnji SDP-ovac Ivica Pančić na izbore ne samo da sa svojom strankom Hrvatski socijaldemokrati izlazi na izbore, već i, kako kaže, planira pobijediti. Još ne želi otkrivati u kojim izbornim jedinicama izlazi na izbore i koji će se to ljudi naći na njegovim listama.
Uz sve navedene, ovo će biti prvi parlamentarni izbori i za bivšeg HNS-ovca Dragutina Lesara i njegove Hrvatske laburiste. Prema do sada provedenim anketama, među novim strankama, on ima najviše šanse za ulazak u Sabor.
Grdrešić: Većina njih nema nikakve šanse
Politički analitičar Ivan Grdešić smatra da većina navedenih stranaka i pojedinaca nema šanse za prelazak izbornog praga od pet posto. 'Nezavisne liste do sada u parlamentarnoj izbornoj povijesti nisu osvojile nijedan mandat, a to ne očekujem ni sada. One su tu samo da bi promovirale čelnike tih listi', smatra. Pojašnjava da je slična stvar i s malim strankama koje se osnivaju prije izbora, iako među njima, kaže, ima i onih s većim ambicijama.
Što se tiče manjih stranaka desnog političkog spektra, njima Grdešić ne predviđa više od 1,5 posto glasova, dakle daleko od izbornog praga. Jedina desna stranka kojoj daje šanse za osvajanje saborskih mandata jest HDSSB. Ističe da desne stranke uzimaju kriške iz HDZ-ove izborne torte, dok, recimo, Dragutin Lesar uzima glasove SDP-u.
'Za Lesara vrijedi slično onome što je Sanader govorio na prošlim izborima - da je glas za HSP glas za SDP. Ovog puta vrijedi da je glas za Lesara glas protiv SDP-a', kaže Grdešić.
Zaključuje da se u potpunosti slaže s postojećim izbornim sustavom posebice izbornim pragom od pet posto koji malim strankama onemogućuje participaciju u vlasti na državnoj razini. Time se, tvrdi, pojačava efikasnost vlasti te poziva građane da svoj glas daju 'onima koji mogu vladati'.
