Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar financija, u emisiji Otvoreno rekao je kako kontinuirano rade na tome da se poboljša standard građana i da proračun donosi nekoliko mjera koje idu upravo u tom smjeru. Istaknuo je kako će gospodarski rast u ostalim državama, članicama EU-a i eurozone biti na razini 0,8 do 1 posto.

'Hrvatska raste četiri puta brže od europskog prosjeka i u tom smislu također ostvarujemo sjajne rezultate. U smislu makroekonomskih pokazatelja, nastojimo i u smislu inflatornih pritisaka, činiti ono što je u našoj moći, kako bismo situaciju nekakvih nepoželjnih učinaka kojima rezultiraju inflatorni pritisci za naše građane učinili što prihvatljivijom. U tom kontekstu proteklih godina snažno smo reagirali u kontekstu različitih paketa mjera. Sada polako za njima prestaje potreba, inflacija postupno popušta, međutim i dalje ćemo nastaviti pratiti situaciju i truditi se i kroz proračunske politike biti maksimalno konstruktivni', istaknuo je Primorac.

Kada će rasti plaće i mirovine?

Kad je riječ o plaćama i mirovina, ministar Primorac je rekao kako očekuju snažan rast plaća u idućoj godini.

'Ministar Piletić razgovara sa socijalnim partnerima, umirovljenicima o uvođenju godišnjega dodatka. Mirovine se u Hrvatskoj indeksiraju po švicarskoj formuli. Doći će i do izmjene te formule u smislu indeksacije koja će ovisiti i dalje o inflatornim pritiscima i rastu prosječne plaće, ali će omjer biti 85-15, ne više 30-70. Isto tako u smislu bonifikacije mirovina i nekih drugih mjera činit ćemo značajnije iskorake, rekao je, te naglasio kako nastoje u okolnostima u kojima se nalazimo činiti ono što je potrebno i što se od njih, kao odgovorne vlade očekuje.'

Boris Lalovac, SDP kaže kako se proračun uglavnom usmjerava na osobnu potrošnju, građevinu i nabavu vojne opreme. Ističe da ga zabrinjavaju najave iz SAD-a o uvođenju carina i zatvaranje tvornica u Njemačkoj.

'Hrvatska ekonomija je ozbiljno naslonjena na zapadna europska tržišta, tako da će sigurno utjecati, ne u tolikoj mjeri, u sljedećoj godini, ali će to već biti određene naznake, hoćemo li morati mijenjati smjer. Dokle je sve ovako funkcioniralo, dok nije bilo protekcionističkih mjera, a ne znamo šta će biti za dva, tri, četiri ili pet mjeseci. Vlada je sa svim svojim paketima mjera usmjeravala, sada ćemo vidjeti u novim okolnostima. Nemojmo zaboraviti da se u nekoliko mjeseci može promijeniti i geopolitika i ekonomski modeli, koji sigurno neće Hrvatsku odmah pogoditi, ali će sigurno biti izazovni u narednim vremenima, ukoliko se dogode značajnije promjene', rekao je.

Dodao je kako je Vlada rekla da će biti povećanja plaća, ali će biti manje nego što je bilo ove godine.

'U ove dvije, tri godine kada je bila visoka inflacija, vlada je značajno povećala javnom sektoru, privatni je to pratio koliko je mogao, međutim, očekivanja građana će i dalje biti povećanje plaća od desetak posto', istaknuo je, te dodao: 'Sada će se morati povećati plaće i iz produktivnosti rada, a ne samo zato što se temeljio na određenim inflatornim ili nedostatku radne snage. To su sad ozbiljni izazovi za hrvatsku ekonomiju.'

Vesna Vučemilović, nezavisna rekla je kako je proračun dobrim dijelom zadan kroz naše strateške ciljeve i vezan za europska sredstva, i za sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

'Ako gledamo proteklo razdoblje, mi smo prošli dvije vrlo ozbiljne krize, tu mislim na onu COVID krizu i energetsku krizu koja je nastala nakon invazije Ruske federacije na Ukrajinu. Relativno brzo smo mi taj makroekonomski okvir ustabilili i evo vidimo da fiskalno to izgleda jako dobro. Zadovoljavaju se svi uvjeti iz Maastrichta, a upravo je to preduvjet da bi se moglo napraviti proračun koji će biti socijalno osjetljiv, koji će biti održiv, koji će biti razvojan, rekla je, te dodala kako i u ovom proračunu ima 900 milijuna eura za one najranjivije skupine u društvu.

'To su ozbiljne cifre'

'Znači 100 milijuna eura, ove godine je to bilo 82, sad je 100 milijuna eura za fiskalnu održivost vrtića, kako bi se izjednačila usluga u cijeloj državi, u svim općinama, gradovima i dalje besplatni školski obrok, besplatne knjige za djecu. Velike investicije upravo u školstvo, cijelodnevna nastava. Kada se pogledaju te brojke, to je izuzetno na visokim razinama. Ali ono što je izuzetno važno za ovu zelenu tranziciju je ulaganje u elektroenergetsku mrežu, i to gotovo 200 milijuna iduće godine. To su ozbiljne cifre, ozbiljne brojke, bez kojih se neće napraviti ni porast produktivnosti, ni sve ovo što moramo ispuniti kako bi mogli i dalje povlačiti ovom dinamikom sredstva, a Hrvatska je, kada je riječ o povlačenju sredstava iz Nacionalnog plana otpornosti, među najboljim članicama Europske unije', istaknula je Vučemilović.

'Nama će nama i dalje ta sredstva biti na raspolaganju, možda ne na ovoj razini, ali na nama ovisi koliko ćemo mi sredstava povući, koliko ćemo imati kvalitetnih projekata i koliko ćemo zadovoljiti parametara koji se od nas traže', rekla je.

Damir Bakić, Možemo! rekao je kako se u proračunu za 2025. predviđa rast doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za oko 10 posto, što sugerira rast mase bruto plaća za 10 posto.

'Ono što meni u toj aritmetici na prvu ne štima je indeksacija mirovina. Koliko sam vidio, za mirovine se u višoj godini predviđa izvojiti 8,85 milijardi eura, što je po prilici 7 posto više nego ove godine, što po prilici znači indeksaciju otprilike 2 puta po 3,4 posto. Ako zamislimo da će bruto plaća rasti možda 8 posto, možda 9 posto, možda 10 posto, ako se držimo projicirane stope inflacije od 2,7 posto u vladinim dokumentima, 3,4 posto u projekcijama HNB-a i ako se referiramo na ovu švicarsku formulu u kojoj sad još više, 85 posto udjela slijedi onu višu stopu, onda iz svega proizlazi da bi mirovine trebalo indeksirati po većim stopama nego što ova ad-hoc računica pokazuje', rekao je.