Predizbori u Demokratskoj stranci za protukandidata Donaldu Trumpu na američkim predsjedničkim izborima ušli su u ključnu fazu. U utorak 2. ožujka glasanjem u čak 14 saveznih država bit će dodijeljena čak trećina delegata, što bi moglo odlučiti predizbore. Osim u 14 saveznih država glasat će i Američka Samoa i demokrati koji žive izvan Sjedinjenih Američkih Država
Glasovi birača na predizborima dijele se na delegate. Tko skupi više delegata, ostvarit će predsjedničku nominaciju koja će službeno biti dodijeljena na nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke u srpnju u Milwaukeeju. No rezultati bi mogli i trebali biti poznati mnogo ranije, kako bi se stranka pripremila za predsjedničku kampanju i posljedično deložaciju Trumpa iz Bijele kuće.
Trenutno je, nakon glasanja u četiri države, u vodstvu Bernie Sanders ispred Joea Bidena. Pete Buttigieg, koji je do sada bio na trećem mjestu, odustao je od utrke, što bi prema mišljenju nekih analitičara moglo pomoći centrističkom kandidatu Bidenu, bivšem potpredsjedniku Baracka Obame, u odnosu na predstavnika lijevog krila stranke Sandersa. Dan poslije Buttigiega od utrke je odustala i potom podržala Bidena i Amy Klobuchar što je bivšem američkom potpredsjedniku, nakon tromog starta, značajno povislio šanse da će osvojiti nominaciju.
Na tzv. Super utorak izlaze članovi Demokratske stranke od Mainea na sjeveroistoku, preko Alabame na jugu, sve do Kalifornije na zapadu. Neke od država u kojima će se glasati na Super utorak, poput Kalifornije i Teksasa, daju velik broj delegata. Sve one zajedno birat će više od 1300 delegata - oko trećine od ukupno gotovo 4000 njih. Ako se doda 155 delegata iz država u kojima je već obavljeno glasanje - Iowe, New Hampshirea, Nevade i Južne Karoline - do završetka Super utorka bit će poznato kome ide oko 40 posto od ukupnog broja delegata. Super utorak je u prošlosti znao odlučiti utrku za predsjedničku nominaciju ili donijeti rezultat koji je vrlo blizu tome. No ove godine stručnjaci smatraju da se možda siguran favorit još neće iskristalizirati. Preduga bitka u stranci za nominaciju otežava vođenje kampanje protiv aktualnog predsjednika Donalda Trumpa.
Super utorak bit će i prvi pravi test za milijardera Mikea Bloomberga, bivšeg gradonačelnika New Yorka, koji je uložio svojih pola milijarde dolara u utrku. On nije sudjelovao na prvim predizborima. Najgori ishod je neriješena konvencija, odnosno to da do glavne konvencije stranke u Milwaukeeju u srpnju nijedan kandidat ne uspije osigurati većinu delegata.
Niz događanja tijekom američkih predizbora održava se utorkom. Amerikanci i na predsjedničkim izborima glasaju u prvom utorku u studenom zbog zakona koji datira iz 1800-ih. Zašto baš utorak? Razlog je to što je Amerika tada uglavnom bila religiozno i agrarno društvo, piše The New York Times. Nedjelje su bile dan odmora i bogoslužja, stoga nisu bile prikladne za glasanje. Srijede su često bile tržni dan - dan za prodaju usjeva. Za mnoge ljude koji su živjeli u selima glasanje je zahtijevalo da odvoje vrijeme za putovanje do grada, tako da se utorak nametnuo kao najbolja i jedina mogućnost.
Super utorak, međutim, prilično je nedavni politički izum. The New York Times piše da se prvi put 1976. godine spominje to da je više država glasalo isti dan. No pravu genezu Super utorka smještaju u 1980. godinu, kada su politički stratezi tadašnjeg predsjednika Jimmyja Cartera željeli što prije obrisati negativne učinke očekivanog poraza u New Hampshireu pa su pomaknuli datume predizbora u tri južne države da budu isti dan. Tako je na američkom jugu stvoren Super utorak. Već četiri godine potom stvoren je prvi službeni Super utorak, kada je devet država - Washington, Nevada, Oklahoma, Havaji, Massachusetts, Rhode Island, Alabama, Georgia, Florida - uz američku Samou i demokrate u inozemstvu glasalo isti dan, 13. ožujka 1984. Tijekom godina koje su uslijedile Super utorak je postao tradicija.