Da je situacija ozbiljna, pokazuje i to što o optužbama o nezakonitim isplatama novca iz županijskog proračuna, izdavanju lažnih računa, krivotvorenju dokumentacije i drugim nezakonitostima izvide provode USKOK i DORH, a Porezna uprava provodi nadzor nad imovinom županice Marine Lovrić Merzel.

Upravo njihov pravorijek čekaju i u SDP-u. Kako doznajemo, o optužbama na račun Merzel do sada stranačka tijela nisu razgovarala, no tema se možda otvori na današnjoj sjednici Predsjedništva SDP-a, čija članica je i sama Marina Lovrić Merzel. Hoće li se o tome razgovarati, nemoguće je sa sigurnošću, no teško da će se tako ozbiljna tema moći zaobići.

Naime, sudeći po neslužbenim izjavama SDP-ovaca, ali i izjavama stranačkih dužnosnika proteklih dana u SDP-u optužbe shvaćaju ozbiljno, iako smatraju da se o svemu prvo treba oglasiti Državno odvjetništvo.

'Tu se više ne radi o svježim jajima, celulitu ili - što je ono još bilo? Sad se radi o pustošenju proračuna Županije, kako je rekla osoba koja je bila na HTV-u. Ako je dio toga istina, ili sve, županica je u ozbiljnom problemu. A ako nije istina, onda je to problem druge vrste', kazao je jučer predsjednik SDP-a Milanović.

Slične riječi samo dan prije izgovorio je i Željko Jovanović, također član SDP-ovog Predsjedništva. 'A ako se bilo koja od jučerašnjih optužbi na račun sisačko-moslovačke županice Marine Lovrić Merzel pokaže točnom, takva osoba ne može biti član SDP-a', kazao je prekjučer Jovanović.

I u tim njegovim riječima zapravo se skriva i domet svega što SDP može napraviti, ako se, naravno, optužbe pokažu točnima. U tom slučaju SDP je može isključiti iz stranke, no nema utjecaja na njenu poziciju županice. Naime, Marina Lovrić Merzel za županicu Sisačko-moslavačke županije izabrana je neposredno na lokalnim izborima, i s te je funkcije mogu je smijeniti samo birači.

Naime, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, župana mogu opozvati samo građani, i to na referendumu. Pritom, raspisivanje referenduma za opoziv može predložiti 20 posto ukupnog broja birača u županiji, a odluka je donesena ako se na referendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glasovali, uz uvjet da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedinici.

Međutim, taj se referendum ne smije raspisati prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora ni ranije održanog referenduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za župana. Drugim riječima, kad bi se i sakupilo dovoljno potpisa građana za održavanje referenduma o opozivu Merzel, on se ne bi smio održati prije srpnja, s obzirom na to da su tada prije godinu dana objavljeni potpuni službeni rezultati lokalnih izbora.

Sa mjesta županice Merzel, sukladno zakonu, može otići i svojom voljom ako da ostavku, što je obećala napraviti ako joj se sudski dokažu nezakonitosti za koje je optužuje njena bivša šefica kabineta Jasmina Jovev. U tom slučaju u županiji bi bili raspisani novi izbori, a spriječiti ih može jedino situacija u kojoj bi ostavka bila podnijeta nakon dvije godine mandata. Naime, tada bi se primjenila odredba Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, tzv. Komadininog zakona prema kojoj se u slučaju prestanka mandata župana nakon isteka dvije godine mandata ne raspisuju prijevremeni izbori, nego dužnost župana može preuzeti njegov zamjenik.

Treći zakonom propisan scenarij Merzel bi se mogao dogoditi ako DORH uistinu pokrene postupak i ona bude sudski proglašena krivom. Ako bi u tom slučaju bila eventualno pravomoćno osuđena na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od jednog mjeseca mandat bi joj prestao danom proglašenja pravomoćnosti odluke.

No, iako su to neki od mogućih scenarija, hoće li se oni uopće ostvariti i kojim putem eventualno bi se moglo pretpostaviti nakon što se o svemu oglasi DORH.