Kako bi interpelacija uopće došla na dnevni red Sabora, Holy će morati prikupiti potpise desetine zastupnika, no kako zbog iste stvari interpelaciju traži i HDZ, gotovo je sigurno da će se raspravljati o odgovornosti Vlade.

'Kada govorimo o moralnoj, pravnoj i političkoj odgovornosti Vlade, treba imati na umu da je prema Ustavu obaveza političara da štitimo, osiguravamo i jamčimo pravo na zdrav život te obvezuje državu da osigura uvjete za zdrav okoliš. Treba napomenuti da je cijeli ovaj projekt pokrenut bez prethodne analize utjecaja na okoliš i strateške procjene, a nije se konzultirala ni zainteresirana javnost uz minimalne preporuke stručnjaka kako bi se ovaj projekt trebao provesti. To ukazuje da projekt nije transparentan i ne može biti u javnom interesu', kazala je Holy.

Podsjetila je da je Vlada 2013. strateške energetske podatke odlučila besplatno ustupiti privatnoj kompaniji, Spectrumu, iako je iste podatke Ina sa svojim partnerima prikupljala 30 godina i u to uložila oko milijardu dolara.

'U mnogim državama ovakav čin ustupanja energetskih podataka privatnoj kompaniji da raspolaže njima po komercijalnoj osnovi smatrao bi se veleizdajom', poručuje Holy.

U ORaH-u su, nastavlja dalje Holy, tražili i da im se kaže kolika bi bila materijalna korist od istraživanja za RH. 'Suprotno tvrdnjama predstavnika Vlade i Agencije za ugljikovodike, koja operativno provodi ovaj posao, a prema kojima će Republici Hrvatskoj ostati oko 55 do 60 posto prihoda od ugljikovodika proizvedenih u Jadranu, možemo očekivati da će Republika Hrvatska imati korist od 40 do maksimalno 50 posto u odnosu na proizvedene ugljikovodike (u ovisnosti o proizvodnji, operativnim troškovima i poreznom režimu). Posebno brine činjenica da će, ako se pronađu veće količine ugljikovodika, udio RH biti manji. Prijedlog ugovora između koncesionara i Vlade ne spominje naknadu neizravnih gubitaka u slučaju akcidenta (neostvarena i propuštena dobit u slučaju turizma, ribarstva i marikulture). Prema ugovoru, koncesionar nema definiranu obvezu korištenja infrastrukture Republike Hrvatske za transport nafte. Ovaj ugovor ne predviđa opciju da Republika Hrvatska uđe u partnerstvo u proizvodnji ugljikovodika za slučaj da se pronađu bogate rezerve. Iz svega prethodno navedenog potpuno je jasno da javno objavljeni prijedlog ugovora ne štiti interese Republike Hrvatske i njenih građana u slučaju pronalaska ugljikovodika', kazala je Holy, dodavši da je primjerice u slučaju Libije udio njenih prihoda čak 95 posto.

Svim dosadašnjim postupcima, kaže Holy, Vlada je prekršila i Zakon o zaštiti okoliša jer su se sve aktivnosti mogle provesti tek nakon usvajanja Strategije upravljanja Jadranom. Postojanje ove strategije predviđa i Direktiva 2013/30/EU o sigurnosti priobalnih naftnih i plinskih djelatnosti, koju Hrvatska mora implementirati do srpnja.

'Neobična je žurnost kojom se na silu gura ovaj projekt', kazala je Holy.

Čelnica ORaH-a imala je zamjerke i na Stratešku procjenu utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, o kojoj se vodila rasprava svega mjesec dana. Traži da se ova studija vrati na početak te da se povede javna rasprava u trajanju od minimalno tri mjeseca.

'U aktualnoj Strateškoj procjeni postoje i bizarni detalji, poput onog da je praćenje stanja okoliša i kontrole zagađenja prepušteno samom koncesionaru, iako je više nego očito da je upravo koncesionar odgovoran za potencijalna odstupanja od propisanih normi i za zagađenja', kaže Holy.

Na pitanje novinara Holy je prokomentirala i eventualno pokretanje referenduma o istraživanju ugljikovodika. Ugovori s koncesionarima, kaže, još nisu potpisani, no ukoliko se to učini, počinju teći i financijske obveze RH prema koncesionarima.

'Oni planiraju raspisati referendum nakon što se obave istraživanja Jadrana, što je samoubojstvo za Hrvatsku jer će se u tom slučaju potpisati ugovor s koncesionarima. Potpišete ugovor s nekime kome jamčite neki profit u slučaju pronalaska ugljikovodika i onda stavljate to na referendum na kojem građani mogu odlučiti da to ne žele. I što će onda država odnosno građani morati napraviti - morat će financijski obeštetiti koncesionara i to ne samo za troškove koje imaju za istraživanje, nego i za očekivanu dobit', pojašnjava Holy.

Cijelu interpelaciju Mirele Holy možete pročitati OVDJE.

Interpelacijom se, prema saborskom poslovniku, na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Poslije završene rasprave o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom članu ili Vladi u cjelini.