Visokozarazni hripavac, poznat i kao pertusis ili magareći kašalj, bakterijska je infekcija dišnog sustava, karakterizirana napadajima spazmatičnog kašlja. Širi se kapljičnim putem, ali nije samo 'zimska' bolest, već se javlja tijekom cijele godine.

Početkom lipnja, Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) izvijestila je da su još tri bebe umrle od hripavca, što znači da je od početka godina od iste bolesti preminulo osmero dojenčadi. Izražavajući sućut obiteljima, dr. Gayatri Amirthalingam, konzultant epidemiolog u UKHSA, ustvrdio je da broj slučajeva hripavca diljem zemlje.

Samo u Engleskoj, laboratorijski su potvrđena 4793 slučaja hripavca od siječnja do travnja ove godine: 555 u siječnju, 920 u veljači, 1430 u ožujku i 1888 slučajeva u travnju. Za usporedbu, cijele 2023. tamo je registrirano 858 slučajeva hripavca.

Britanski stručnjaci kažu da je pravi broj slučajeva vjerojatno veći od registriranog, jer se blagi slučajevi mogu pogrešno dijagnosticirati s drugim respiratornim bolestima u ranim fazama. Trudnice su pozvane da se cijepe u 16. i 32. tjednu trudnoće kako bi njihove bebe bile zaštićene po rođenju, s obzirom da cjepivo mogu primiti tek s dva mjeseca života.

Zabrinutost i u Njemačkoj

Njemački dnevnik Frankfurter Rundschau izvijestio je u subotu da su slučajevi hripavca u Njemačkoj i Europi u posljednje vrijeme u porastu. Aktualni podaci Instituta Robert Koch pokazuju da je od početka godina diljem zemlje prijavljeno 6600 slučajeva, s tim da je do sredine svibnja zaprimljeno 4500 prijava, što je veliki porast u odnosu na 1500 u istom razdoblju lani.

'Postoje prirodne fluktuacije, što znači da se svakih tri, četiri, pet godina mogu primijetiti značajno veći brojevi. Moguće je da sada klizimo u nešto takvo', objasnila je pedijatrica Viktoria Schönfeld iz Instituta Robert Koch.

Ministarstva zdravstva više raznih saveznih zemalja pozvala su građane da provjere svoj cijepni status i po potrebi pristupe imunizaciji. 'Naša je zajednička odgovornost da zaustavimo širenje hripavca. Djelujmo solidarno kako bismo zaštitili naše bližnje, posebice one najugroženije', poručio je Magnus Jung, ministar zdravstva pokrajine Saarland.

Nakon što je Politico u travnju naveo Hrvatsku kao europsko žarište hripavca, iz HZJZ-a su reagirali tvrdnjom da se negdje dogodila greška jer se iz objavljenih podataka jasno vidi da broj slučajeva zapravo pada, pa je tako broj oboljelih pao sa više od 900 u siječnju na više od 100 u ožujku. Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Bernard Kaić tada je konstatirao da je ovogodišnji broj oboljelih najveći u posljednjih nekoliko desetljeća i naveo četiri razloga: pad procijepljenosti, kraće trajanje zaštite s novim acelularnim cjepivom, manje prokuženje uslijed smanjene cirkulacije hripavca u doba pandemije i novu, učinkovitiju PCR dijagnostiku.

Situacija u Hrvatskoj

Početkom svibnja, Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar', naveo je da se posljednjih tjedana na području grada Zagreba primjećuje porast oboljelih od hripavca. 'S obzirom na visoku reproduktivnu stopu hripavca (jedan slučaj može uzrokovati do 16 novih slučajeva), za očekivati je pojavu novooboljelih osoba i u sljedećem razdoblju', naveli su iz Zavoda, pozivajući sve trudnice u drugom i trećem trimestru trudnoće da se cijepe protiv hripavca.

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj NZJZ-a 'Dr. Andrija Štampar', danas je za tportal rekao da trenutno u Hrvatskoj nema puno hripavca, ali će vjerojatno opet doći. Povrat te bolesti, ali i nekih drugih gotovo zaboravljenih respiratornih oboljenja - poput ospica i tuberkuloze - rezultat je i urušavanja povjerenja građana u cijepljenje, u čemu aktivno sudjeluju pojedine političke stranke. Ipak, kad netko umre - tada se svi brzo cijepe, navodi epidemiolog Kolarić, podsjećajući da je Zavod jesenas i zimus cijepio trudnice i docjepljivao učenike u školama.

Iako se hripavac uglavnom javlja među necijepljenom novorođenčadi i dojenčadi, kod kojih je rizik obolijevanja i komplikacija ujedno i najveći, u Hrvatskoj se najviše slučajeva bilježi upravo kod djece i mladih u dobi od 10 do 19 godina. Najviše oboljelih u posljednjih godinu i pol registrirano je u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Vikica Krolo, dr. med, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore i liječnica opće medicine iz Splita, kaže da bi pedijatri redovito trebali cijepiti djecu, a to što pritom imaju problema s nekim roditeljima postao je problem cijelog društva.

'Godinama nismo uopće imali dijagnozu pertusisa, a otkad je pala procijepljenost, tako se ta bolest opet pojavila među djecom, gdje može imati ozbiljnije posljedice, ali i među odraslima. Kada se poštuje kalendar cijepljenja, tada nemamo ni ospica, ni hripavca. Ne daj ti bože dječje paralize, koju smo iskorijenili: 60-ih godina u kolicima su završavala oboljela djeca i odrasli, umiralo se od te bolesti. Jedno vrijeme nismo imali ni tuberkulozu, sad se opet pojavljuje, iako to nisu velike brojke', otkriva dr. Krolo.

Naglašava da su se ospice prvo vratile na jug Hrvatske, gdje je i procijepljenost djece najmanja. Ne čudi je ni antivakserska klima u Europi, jer sloboda izbora ponekad može dovesti do kaosa, osobito ako se veže za slabo obrazovane roditelje.

Udeseterostručen broj oboljelih

U svibnju, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) podigao je uzbunu nakon što je ustanovljeno da je u samo prva tri mjeseca 2024. broj prijavljenih slučajeva hripavca dosegnuo nekadašnje godišnje prosjeke, nakon velikog skoka slučajeva u drugoj polovici 2023.

Broj zaraženih hripavcem na Starom kontinentu zapravo se udeseterostručio: 2023./2024. registrirano je gotovo 60.000 prijavljenih slučajeva u EU/EEA, u usporedbi s oko 6000 u pandemijskom razdoblju 2022./21, prenio je EurActiv. ECDC je pozvao Europljane da u što većem broju prionu cijepljenju kao najboljoj obrani od pertussisa, bolesti s visokim rizikom od teških ishoda i smrti za dojenčad i teške bolesti za odrasle, posebno one s već postojim zdravstvenim problemima.

'Imamo odgovornost, kao roditelji ili kao javnozdravstveni stručnjaci, zaštititi najosjetljiviju skupinu od smrtonosnog utjecaja ove bolesti', rekla je direktorica ECDC-a Andrea Ammon, dodajući da su se cjepiva protiv hripavca pokazala sigurnima i učinkovitima.

Europska povjerenica za zdravlje i sigurnost hrane, Stella Kyriakides, pozvala je nacionalne zavode za javno zdravstvo da ojačaju programe cijepljenja te postignu i održe visoku pokrivenost cijepljenjem, uključujući pravovremeni i potpuni završetak primarne serije imunizacije i naknadnih doza docjepljivanja, u skladu s nacionalnim preporukama.