Zaraza se najprije pojavila početkom godine u njemačkoj pokrajini Brandenburg, no tamo je brzo suzbijena. No, posljednjih tjedana bolest se proširila na sjeverozapad Mađarske, u okolici Györa te na tri farme u Slovačkoj. Prema dostupnim podacima, u Mađarskoj je zaraženo oko 7.500 goveda, dok je u Slovačkoj brojka dosegla gotovo 7.900, javlja N1.

S obzirom na to da su žarišta smještena u pograničnom području Mađarske, Slovačke i Austrije, austrijske vlasti privremeno su zatvorile neke granične prijelaze.

“U Slovačkoj i Mađarskoj to je jedna susjedna, ograničena regija pa se virus vjerojatno širio s jedne farme na drugu. Dio zone ograničenja već zahvaća i Austriju. A s obzirom na brzinu kojom se zaraza prenosi, naravno da je cijela Europa u stanju povećanog opreza”, izjavio je prof. Ljubo Barbić sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta.

Ministarstvo: Situacija je iznimno ozbiljna

Virus se može širiti zrakom i do 40 kilometara, a najbliža hrvatska regija – Međimurje – udaljena je svega dvjestotinjak kilometara od pogođenog područja. Ministar poljoprivrede David Vlajčić upozorio je na HRT-u na “iznimnu ozbiljnost situacije”, istaknuvši kako se “ne može otkloniti mogućnost pojave bolesti u Hrvatskoj”.

Ministarstvo poljoprivrede poduzelo je niz mjera kako bi se spriječio ulazak bolesti u zemlju. Izdvajaju se sljedeće:

• kontrola svih pošiljaka osjetljivih životinja iz zaraženih država;
• zabrana premještanja životinja na gospodarstvima koja su ih primila – najmanje 21 dan;
• obavezna prijava simptoma i brzo djelovanje veterinarske inspekcije;
• edukacija preko 300 veterinara i inspektora;
• testiranje uginulih divljih papkara;
• povećanje laboratorijskih kapaciteta;
• stalna komunikacija sa stručnjacima i javnošću.

Što ako se bolest pojavi u Hrvatskoj?

Zadnji slučaj slinavke i šapa u Hrvatskoj zabilježen je 1978. godine. Ako se bolest sada ponovno pojavi, Ministarstvo najavljuje stroge protuepidemijske mjere. One uključuju eutanaziju svih osjetljivih životinja na pogođenim farmama, uspostavu zona zaštite i nadzora, zabranu premještanja životinja i proizvoda, a po potrebi i širenje tih mjera na cijelu državu.

“U zonama ograničenja provode se pregledi i uzorkovanje prijemljivih životinja u svrhu isključivanja i provjere proširenosti bolesti na druge objekte te se uvode stroge mjere biosigurnosti, pojačana dezinfekcija te druge higijenske mjere”, navode iz Ministarstva.

Poziv stočarima na odgovornost

Ministarstvo apelira na sve uzgajivače da dosljedno provode propisane biosigurnosne mjere, izbjegavaju uvoz životinja iz pogođenih područja i nadziru zdravstveno stanje stoke.

“Rano otkrivanje bolesti krucijalno je za brzi odgovor i poduzimanje potrebnih mjera kontrole te je od presudne važnosti suradnja svih uključenih u sprječavanje ove bolesti u Republici Hrvatskoj”, poručuju iz Ministarstva.