karantena u mađarskoj

Hrvatska uvela hitne sigurnosne mjere: Evo koje životinje najviše napada slinavka i šap

11.04.2025 u 19:32

Bionic
Reading

Nakon više od pola stoljeća bez zabilježenih slučajeva, Mađarska se u ožujku suočila s izbijanjem slinavke i šapa (FMD), visokozarazne virusne bolesti koja pogađa stoku. Prvi slučaj potvrđen je 7. ožujka na farmi u regiji Győr-Moson-Sopron, blizu granice s Austrijom i Slovačkom. Do sada su potvrđena četiri zaražena objekta s ukupno 7910 goveda, a u tijeku su opsežne mjere eutanazije i dekontaminacije

Vlasti su uspostavile karantenske zone, zabranile premještanje životinja i uvele stroge biosigurnosne kontrole. Zbog blizine granice, Austrija i Slovačka odmah su zatvorile neke granične prijelaze, a hrvatske vlasti pojačale su nadzor nad uvozom živih životinja iz zahvaćenih područja.

'Svi su samo stajali tamo, plakali i govorili da to ne može biti istina, da je to nemoguće', izjavio je Paul Meixner, državljanin Austrije i Mađarske te vlasnik jedne od pogođenih farmi u Mađarskoj, čije je riječi prenio Independent.

Iako je njegov posao pretrpio gubitak od 1,5 milijardi forinti (oko 3,77 milijuna eura) nakon eutanazije 3000 goveda i druge stoke, Meixner ostaje odlučan u svojoj namjeri da sve obnovi. 'Za dva tjedna krećemo s košnjom i skladištenjem sijena', rekao je. 'Trebamo stočnu hranu za iduću godinu', dodaje.

U Hrvatskoj je posljednji slučaj slinavke i šapa zabilježen 1978. godine. Otad nije bilo te bolesti, no zbog zemljopisne blizine Mađarskoj i Slovačkoj trenutačno je povećana prijetnja. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske odgovorilo je uvođenjem hitnih sigurnosnih mjera, zabranom uvoza osjetljivih životinja i njihovih proizvoda te pojačanim nadzorom graničnih prijelaza.

Što je slinavka i šap?

Slinavka i šap je akutna bolest koju uzrokuje virus roda Aphtovirus iz porodice Picornaviridae. Pogađa isključivo papkare – goveda, svinje, ovce, koze i divlje preživače. Virus je iznimno otporan i prenosi se kapljično, zrakom, kontaminiranom hranom, vodom, obućom, vozilima te ljudima kao mehaničkim vektorima.

Simptomi uključuju visoku temperaturu, pojačano slinjenje, stvaranje mjehura i erozija u ustima, na papcima i vimenu, kao i naglu hromost. Bolest izaziva ozbiljne ekonomske gubitke zbog pada u proizvodnji mlijeka, ograničenja u prometu životinja te potrebe za eutanazijom zaražene stoke.

Je li bolest opasna za ljude?

Iako se radi o zoonozi niskog rizika, bolest se može prenijeti na ljude koji su u izravnom kontaktu sa zaraženim životinjama. Kod ljudi ima vrlo blagu kliničku sliku, a ona uključuje groznicu, bol u grlu, glavobolju, umor te pojavu mjehurića i osipa na rukama, stopalima i u ustima. Važno je napomenuti da se bolest ne prenosi s osobe na osobu.

Slinavka i šap, iako uglavnom bezopasna za ljude, predstavlja ozbiljnu prijetnju stočarskom sektoru. Brza reakcija nadležnih tijela i stroge mjere kontrole ključne su za sprječavanje njezina širenja. U Hrvatskoj zasad nema potvrđenih slučajeva te bolesti, no iz Ministarstva su dodali da ostaju na oprezu kako bi sačuvali status zemlje bez FMD-a i zaštitili svoju stočarsku proizvodnju.