Postupak mirenja pokrenut je nakon neuspjelih pregovora tijekom kojih je, kažu u Sindikatu tehnike HRT-a, postalo jasno da poslodavac neće prihvatiti zahtjev da radnici HRT-a budu pošteno plaćeni za svoj rad i da povećanje plaća prati inflaciju.

Sindikati traže povećanje za 25 posto, uprava nudi 10 posto

Sindikalci su tražili povećanje osnovice za 25 posto i rješenje za potplaćene radnike, od kojih su brojni na minimalcu. S druge strane, uprava HRT-a je prvotno planirala povisiti osnovicu za 15 posto, no kako je tijekom pregovora donesena odredba Vlade o minimalnoj bruto plaći, smanjili su ponudu na 10 posto.

To je, kako Hina doznaje, posljednja ponuda koju je Uprava HRT-a poslala Radničkom vijeću, i to nakon pokrenutog postupka mirenja. Takva ponuda u vrijeme inflacije i sveopćeg povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru je neprihvatljiva, poručili su iz Sindikata tehnike HRT-a još i prije postupka mirenja.

Predsjednica Europske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever kaže kako ih zabrinjava bahato ponašanje poslodavca. U jeku procesa mirenja uprava izvodi manevar zaobilaženja legitimnih pregovarača i donosi jednostrane odluke. Time još jednom pokazuje prezir prema radničkim pravima i predstavnicima radnika, ustvrdila je Sever.

Nakon neuspjele prve runde mirenja, sljedeća je zakazana za utorak 17. prosinca, a uoči toga za ponedjeljak je najavljen skup radnika HRT-a.

Na HRT-u 700 ljudi s plaćom ispod minimalca

Na skupu se, osim najavljenog izlaganja glavnog ravnatelja Roberta Šveba, očekuje rasprava o predloženom povećanju bruto osnovice za 10 posto, što sindikati smatraju "samovoljnom odlukom poslodavca", bez konzultacija s njima.

Zgrada HRT-a ovoga je tjedna oblijepljena plakatima koji apeliraju na 'slobodan rad i poštenu plaću zaposlenika' i sa sloganima 'Radimo za javnost, ne za sitniš', 'Dostojanstvo radnika = snažna televizija' te 'I kladionice nude veće koeficijente'.

Na plakatima se ističe da oko 1300 radnika na HRT-u ima plaću manju od 904 eura, a 700 osoba radi za plaću manju od 758 eura, odnosno primaju manje od onoga što će od 1. siječnja biti zakonski propisana minimalna plaća.

'Situacija je alarmantna, svaki put kad Vlada poveća minimalac, uprava HRT-a je u panici jer je veliki broj radnika plaćen ispod zakonskog minimuma. Radnici HRT-a očajni su jer svakodnevno svjedoče rasipanju i besmislenom trošenju javnog novca, dok sami ne mogu spojiti kraj s krajem', kaže Sever.

Javnost nerijetko ima pogrešnu percepciju smatrajući da su na HRT-u svi na visokim plaćama, a ne rade dovoljno. Istina je suprotna - većina pošteno radi za minimalne plaće, osiguravajući funkcioniranje programa, poručila je.

Predsjednik Sindikata tehnike HRT-a Marijan Petričević potvrdio je Hini da će sindikati iskoristiti sve zakonske mogućnosti koje su im na raspolaganju, uključujući i nepotpisivanje kolektivnog ugovora.

Nakon što je ukinuta zabrana štrajka, sindikati kažu da su 'na rubu štrajka'

Pritom je ocijenio da je stanje na HRT-u 'na rubu štrajka' i podsjetio na odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta zabrana štrajka za radnike HRT-a.

Uprava HRT-a još se nije oglasila o pregovorima sa sindikatima, ali glavni ravnatelj Robert Šveb je u obraćanju zaposlenicima naglasio da su ciljevi poslodavca u postupku mirenja zaštita prava radnika, nastavak neometanog rada i postizanje dogovora.

Sukladno zakonskim obvezama, poslodavac će odrediti poslove koji se smatraju nužnima za funkcioniranje HRT-a i u slučaju štrajka. Cilj poslodavca je osigurati stabilnost poslovanja, zaštititi prava radnika te nastaviti s pružanjem kvalitetnih usluga građanima, ističe se u Švebovu obraćanju zaposlenicima.