Hrvatski zakonodavac u svojoj bezgraničnoj mudrosti nije uvrstio vatrogasce, a ni ostale interventne službe – hitnu pomoć i policiju, npr. – u članak Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji gdje nabraja tko nije dužan plaćati mjesečnu pristojbu, što je ovih dana poslužilo kao sjajan povod HRT-ovim kontrolorima za turneju po otocima. Uz ostale, naime, obilaze tamošnja vatrogasna društva i daju im jednostavnu alternativu: ili plaćajte pristojbu za radije u vozilima ili ih iščupajte, javlja Slobodna Dalmacija
'Problem je što su radioprijamnici tvornički ugrađeni i ne možemo ih izvaditi', pravdao se jednom internetskom portalu Ivica Stanišić, predsjednik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Šolta. Još je primijetio da su vozila uglavnom u garaži, koriste ih samo kada jure na intervenciju, a tada im, tvrdi, baš i nije do radija, piše Slobodna Dalmacija
No zakonodavac im ne vjeruje. Hrvatskom zakonodavcu, istina, nerijetko nisu baš sve na broju, što tema teksta potvrđuje skoro kao i 7. kolovoza 2002. godine iz jedne druge priče. Ne vjeruje im ni HRT čiji se zaposlenici u ovom slučaju rigidno drže zakona, rigidnije nego njihov šef kada valja ispisati imovinsku karticu.
Što ako, na primjer, vatrogascima ili hitnoj pomoći informacija s radija olakša dolazak do požarišta ili unesrećenog? Što ako bi vađenje radija iz vozila prouzročilo dodatan trošak ionako siromašnim vatrogasnim društvima? Kakvom bi društvenom koristi rezultirao takav čin?
Koga briga? HRT-ove Komunikacije proslijedile su Slobodnoj Dalmaciji odgovor nadležne službe po kojemu 'na terenu provode redovan nadzor'. Usput, cijena pristojbe za radioprijamnik jednaka je cijeni pristojbe za televizor – 80 kuna.
Zakon o HRT-u, kako se navodi, ipak poznaje iznimke. 'Predškolske ustanove, osnovne i srednje škole oslobođene su obveze plaćanja mjesečne pristojbe za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti', odredio je hrvatski zakonodavac.