GFK navodi da vjeru u svakodnevnom životu jako važnom ili važnom smatra oko dvije trećine građana, četvrtina smatra da im vjera nije važna ni nevažna, a tek 10 posto vjeru smatra nevažnom ili o tome ne razmišlja.

Odgovor ispitanika koji smatraju da im je svejedno stavljaju li se kršćanski simboli u javne prostore više od prosjeka prisutan je kod mladih između 18 i 24 godine, ali i kod dobne skupine od 15 do 17 godina (40 posto), navodi GFK te dodaje kako taj odgovor kod stanovnika sjeverne hrvatske Like, Korduna i Banovine iznosi od 41 do 43 posto.

Najmanje neutralnih je kod osoba starijih od 65 godina (30 posto), kod onih s najnižim obrazovanjem (28 posto) te u Istri i Primorju (26 posto), navodi Institut te napominje da je u ovoj skupini oko 60 posto građana kojima je vjera jako važna ili važna za život

Po rezultatima GFK-ove ankete, zagovornici stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore više od prosjeka su s najnižim obrazovanjem (56 posto), građani stariji od 65 godina (38 posto) te iz sjeverne Hrvatske (38 posto), a općenito žive u naseljima do 2.000 stanovnika (36 posto). U ovoj skupini 97 posto ispitanika, kako navodi GFK, ističe da im je vjera jako važna ili važna u svakodnevnom životu.

Protivnika stavljanja kršćanskih obilježja u javne prostore najviše ima u Istri s Primorjem (56 posto), među visoko obrazovanima (46 posto) te u dobnoj skupini između 35 i 44 godine starosti (35 posto).

Četrdeset i tri posto protivnika isticanja kršćanskih obilježja smatra da im je vjera jako važna ili važna, a 34 posto odgovorilo je da im nije važna ni nevažna te 23 posto da im je potpuno nevažna ili o vjeri uopće ne razmišlja.

Institut navodi da je tijekom mjeseca listopada 2009. osobnim anketama u kućanstvu proveo istraživanje na uzorku od 1.000 hrvatskih građana starijih od 15 godina.