Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je okrugli stol 'Od polja do stola: ekonomska i/ili špekulativna logika?' u četvrtak u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU)
Na okruglom stolu sudjelovali su akademik Ferdo Bašić, profesor Ivo Grgić s Agronomskog fakulteta, Zvjezdana Blažić iz Geja savjetovanja, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), te profesor Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta.
Govornici su se dotaknuli aktualnih tema koje se odnose na sve građane Hrvatske. Bilo je govora o cijenama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svjetskom tržištu te kako to utječe na stanje u Hrvatskoj.
'Kod nas prosječan trošak za jedno kućanstvo mjesečno iznosi oko 24 posto, a najsiromašniji slojevi troše i do 40 posto svojih primanja na hranu', kazala je Blažić o izdvajanjima za hranu.
vezane vijesti
'U ljeto 2021. cijene su počele značajno rasti. To je postcovid razdoblje i tada se, nakon recesije, radilo na monetarnim politikama. Htjelo se što prije potaknuti gospodarstvo. Velike ekonomije poput Kine i Indije jako su radile na povećanju poljoprivredne proizvodnje te je tu došlo do snažnog povećanja cijena', objasnila je Blažić.
'Imali smo najveću stopu rasta na početku rata u Ukrajini. To je trajalo nekoliko mjeseci. U tom trenutku cijene su bile najviše na tridesetogodišnjoj razini otkad se mjeri indeks cijena hrane FAO', rekla je.
Amerika pobjeđuje u trgovinskom ratu?
Godinu dana nakon rata u Ukrajini i prošle godine cijene su se počele lagano stabilizirati. Ipak, prošle godine je opet došlo do rasta, posebice krajem godine. Ove godine se očekuje da će se nestabilnost zadržati s oscilacijama na temelju ponude, potražnje i makroekonomskih politika.
Ključni faktori koji utječu na cijene poljoprivrednih sirovina su inflacija i valutni tečajevi, što su makroekonomski pokazatelji. Zatim dolazi do viših cijena nafte i plina, a samim time i transporta. Otprije spomenuti geopolitički faktori, poput rata u Ukrajini i nametanja visokih carina, što američki predsjednik Donald Trump svakodnevno najavljuje, također ne mogu biti izuzeti iz jednadžbe. Blažić se osvrnula i na klimatske promjene i ekstremne uvjete koji utječu na proizvodnju.
'Ono što je sigurno je da imamo jako nesigurno vrijeme. SAD, s obzirom na njihovu snažnu moć, može biti pobjednik trgovinskog rata. Sva predviđanja kažu da će u prva tri mjeseca imati negativan gospodarski rast. Hoće li se to ostvariti, vidjet ćemo. Sve skupa ne pokazuje veliki optimizam i kakvi će biti konačni rezultati tih carina', rekla je.
'Europski indeks potrošačkih cijena počeo je stagnirati i kretao se oko 2,5 posto, a u Hrvatskoj je rastao iz mjeseca u mjesec. U kolovozu smo imali 2,5 posto, da bi se to pretvorilo u četiri. U prosincu smo imali inflaciju od preko pet posto što se tiče hrane', rekla je Blažić.
'Da nema kupovne moći, ne bi bilo ni inflacije'
Stojić je objasnio da su dionici u hrvatskoj trgovini hranom i dobavljači na prvom mjestu sa 85,6 posto od ukupnog primitka dionika od 2018. do 2022.
Osvrnuo se i na plaće u Hrvatskoj, a one su rasle u zadnjih nekoliko godina.
Istaknuo je da je Hrvatska u zadnje dvije godine najviše povećavala masu plaća iz proračuna među svim članicama Europske unije. Taj postotak bio je dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
'Da nema kupovne moći, ne bi bilo ni inflacije. Ljudi ne bi bili spremni financirati ovaj rast cijena', rekao je Stojić.
'U Hrvatskoj postoji dio građana koji ne sudjeluju u snažnom rastu. To su ugrožene skupine poput umirovljenika, i to ne svih, do onih koji rade u određenim djelatnostima u kojima nije došlo do povećanja plaća', kazao je.
