'U 2022. godini imali smo 10,7 posto inflacije te smo došli na prošlu godinu nešto manje od 3 posto. Iako veseli ovaj podatak da je u veljači inflacija usporila u odnosu na siječanj, to još uvijek smatramo da nije dovoljno. Naš makroekonomski cilj za ovu godinu je značajnije manja stopa inflacije od onih 2,9 posto u 2024. godini. Naravno, kad to komentiramo, mi smo i među EU članicama zemlja koja ima već 15. kvartala uzastopno rast BDP-a, a u zadnje dvije, tri godine mi smo i rekorderi po rastu BDP-a', istaknuo je Piletić u Dnevniku HRT-a.

Što se tiče bojkota potrošača, kao i ograničenja cijena proizvoda u trgovinama ministar Piletić misli da bi to trebalo svakako utjecati na smanjivanje inflacije.

'Zamrzavanje cijena je doprinjelo snižavanju'

'Inače vlada ne bi zamrznula cijene 70 proizvoda, potrepština koji svakodnevno trebaju u svim našim kućanstvima, postroćila zakonsku regulativu, dala veće ovlasti državnom inspektoratu, da kontrolira same cijene, da vidi da su te cijene koje su zamrznute i propisno označene, onako kao što je to Vlada i predložila', rekao je Piletić.

Dodao je kako se onda vidjela reakcija trgovačkih lanaca koji ne samo da su zamrznuli, snizili 70 proizvoda, neki su išli na nekoliko stotina.

'Smatramo da je to doprinijelo snižavanju, ali to definitivno nije naš konačni cilj, nego i drugim alatima kojima Vlada sve ove godine čini, od zamrzavanja cijena energenata, naftnih derivata, sada i proizvoda, omogućiti bolji standard svim našim građanima, posebno onima koji su najviše osjetili porast cijena', istaknuo je Piletić.

Osvrnuo se i na umirovljenike

Piletić smatra da treba pomoći ne samo umirovljenicima nego i građanima koji su u riziku siromaštva.

'Mi smo već s 1. siječnjim povećali sve osnovice u sustavu socijalne skrbi. Sada kroz izmjenu zakona dižemo, naravno, i postotke. A cilj nam je i kroz izmjene zakona o mirovinskom osiguranju po treći put u mandatu ove Vlade povećati mirovine naših 1,2 milijuna umirovljenika na način da povećamo stopu usklađivanja mirovina', rekao je Piletić.

Podsjetio je da je prije 2019. stopa usklađivanja mirovina bila 50-50 u korist povoljnijeg indeksa, a onda 70-30.

'Želeći omogućiti da ovi faktori koji utječu na povećanje mirovina, neovisno koji je faktor povoljniji, ili inflacija ili porast brutoplaća, mi želimo da taj omjer bude povoljniji u korist povoljnijeg indeksa i da on iznosi 85-15. Uz to mi već godinu dana u javnosti pripremajući ovaj zakon, govorimo o tzv. 13. mirovini, a zapravo je riječ o godišnjem dodatku', istaknuo je Piletić.

Također je podsjetio da je Vlada pratila sve umirovljenike kroz krizna vremena i pojačanu stopu inflacije kroz 10 paketa jednokratne pomoći.

'Posljednji je bio u prosincu prošle godine kada je vlada našim svim umirovljenicima isplatila onaj božićni dodatak. Sveukupno kroz ovih 10 paketa preko 700 milijuna eura. I sada želimo uvesti da taj jedan konstantni dodatak bude zapravo pravo, a ne odluka Vlade na način da i to utječe na prosječno povećanje mirovina', izjavio je Piletić.

Cilj je povećanje prosječne mirovine

Istaknuo je kako je strateški cilj je do kraja mandata ove Vlade sa sadašnjih 625 eura prosječne sveukupne mirovine doći do minimalno 800 eura prosječne mirovine u Hrvatskoj te približiti taj standard i postotak ukupnog dijela mirovine u prosječnoj plaći na 50 posto.

'Upravo zbog toga od povoljnije stope usklađivanja, od godišnjeg dodatka, redefiniranja bonifikacije, želimo omogućiti da nakon 70. godine ukinemo i penalizaciju, što će sasvim sigurno doprinijeti porastu mirovina svih onih koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Sada želimo, nakon što smo povećali u proteklim zakonskim izmjenama obiteljske mirovine i uveli onaj poseban dodatak dio obiteljske mirovine, osnažiti sve one mirovine koje koriste invalidsku mirovinu na način da se i te mirovine značajno povećaju, ali isto tako po treći put u ovom mandatu povećati najniže mirovine s dodatnih 3% povećanja aktualne vrijednosti mirovine', zaključio je ministar.