73 posto građana očekuje da nova hrvatska vlada dovede u red državnu blagajnu po cijenu smanjenja nekih prava. Za zamrzavanje životnog standarda zalaže se 56 posto građana, dok bi 43 posto Hrvata glasovalo za stranku ili koaliciju koja najavi neke rezove. Istraživanje Dnevnika Nove TV pokazalo je, dakle, da su Hrvati napokon spremni na rezove
Hrvatska ekonomija je na europskom dnu: nema institucije koja ne predviđa najsporiji oporavak. Svi predlažu rezove u javnoj potrošnji. Proračun je rastao pa i potrošnja, dok je ekonomija propadala. Dnevnik Nove TV proveo je ispitvanje što građani očekuju od nove vlade.
GRAĐANI SVJESNI - SLIJEDE REZOVI
Tako 73 posto građana očekuje da nova vlada dovede u red državnu blagajnu makar smanjila neka prava. Njih 11 posto pak ne želi da se išta dira, a čak bi i povećali prava. Ne zna 16 posto građana.
Za drastične rezove su građani stari od 30 do 44 godine, muškarci, ali i oni s visokom naobrazbom. Zanimljivo da mladi do 30 godina žele zadržavanje pa i povećanje prava. A u tu skupinu potrošača spadaju i oni sa srednjom školom.
Zanimljivo da birači Saveza za promjene, njih 81 posto, želi rezove i dokidanje nekih prava, kao i 73 posto HDZ-ovih birača. I birači ostalih stranaka su za rezove, a neodlučni su, čini se, manje za rezove, samo njih 67 posto želi rezove.
GRAĐANI ŽELE REZATI I OSOBNU POTROŠNJU
U situaciji kada se režu prava, građani misle da su živjeli iznad svojih mogućnosti pa smatraju da je potrebno zamrzavanje životnog standarda kako bi zemlja izašla iz krize. Za zamrzavanje životnog standarda zalaže se 56 posto građana, a njih 33 posto je protiv toga, a 11 posto građana ne zna odgovor na to pitanje.
Za zamrzavanje životnog standarda je mlađa populacija do 30 godina, visokoobrazovani, Zagrepčani i stanovnici okolnih mjesta. Zanimljivo, protiv zamrzavanja su primorci i Istrijani. Njih 53 posto ne želi zamrzavanje životnog standarda.
60 posto birača ljevice je za zamrzavanje životnog standarda, a to bi željelo i 53 posto HDZ-ovih birača.
43 posto Hrvata glasovalo bi za stranku ili koaliciju koja najavi neke rezove, nasuprot njih 24 posto koji ne bi glasovalo za takvu stranku. 17 posto građana ima i druga pitanja koja ih zanimaju, a ta im tema nije važna.
Za stranku ili koaliciju koja najavi rezove glasovalo bi 51 posto Dalmatinaca, visokoobrazovani (57%) i oni od 30 do 60 godina života. Oni koji su skloniji kažnjavanju takvih stranaka su mladi do 30 godina (28%), oni s osnovnom školom (29%), stanovnici sela (32%) i Ličani (36%).
Birači ljevice, točnije njih 58 posto, glasovalo bi za stranku koja najavi rezove, a protiv bi bilo njih 16 posto. HDZ-ovi birači su oprezniji, njih 42 posto glasovalo bi za takvu stranku, ali bi zato 24 posto bilo protiv, a 40 posto neodlučnih bi bilo za stranku koja najavi rezove.
MILANOVIĆ BOLJI PREMIJER OD KOSOR
Nakon izbora 2012. 41 posto Hrvata misli da bi Milanović bio bolji premijer u odnosu na 19 posto onih koji smatraju da to mora ostati Jadranka Kosor. A da premijer mora biti netko treći misli 28 posto građana.
Milanovića podupiru mladi do 30 godina, oni iznad 60 godina i s osnovnom školom te Zagrepčani. Jadranka Kosor uporište ima također među mladima do 30 godina, onima između 45 i 60 godina te Slavoncima.
73 posto HDZ-ovaca Jadranku Kosor želi i dalje u Banskim dvorima. Milanovića, pak, želi 76 posto birača ljevice. Ostali birači, njih 50 posto, želi nekog trećeg, a i neodlučni bi, njih 38 posto, nekog trećeg, a njh 24 posto ne zna odgovor na to pitanje.
Zanimljivo, recimo da 11 posto HDZ-ovaca želi Milanovića, ali samo dva posto birača ljevice Jadranku Kosor u Banskim dvorima.