Hrvatska će zato biti članica s najdužom kopnenom granicom, nešto dužom nego što je imaju Finska (1.340 km) i Grčka (1.248 km), objavila je Agencija EU-a za kontrolu europskih granica, Frontex. U godišnjoj analizi rizika za 2013, Frontex navodi da će granica Hrvatske i BiH biti druga po dužini, iza kopnene granice Finske i Rusije, čija je dužina 1.340 km. Inače, od svih kopnenih granica, hrvatska granica s BiH bit će jedna od najopterećenijih prometom.

Pristupanjem Hrvatske EU neće se automatski ukinuti granične kontrole sa susjednim članicama. Glasnogovornica Frontexa Izabella Cooper kazala je za EurAktiv Srbija da će i nakon 1. srpnja ostati granična kontrola između Hrvatske i drugih članica EU-a - Slovenije, Mađarske i Italije - dok Hrvatska ne pristupi Šengenskom sporazumu.

Iz iskustva nekih drugih novih članica, pristupanje šengenskom prostoru - koji podrazumijeva ukidanje unutrašnjih granica i jačanje vanjskih granica prema državama nečlanicama - može trajati nekoliko godina. Prilikom predstavljanja završnog izvještaja Europske komisije o pretpristupnom monitoringu 26. ožujka, hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je da u iduće dvije i pol godine Hrvatskoj ostaje još dosta posla kako bi uspješno ušla u šengenski prostor.

Prema ocjeni Frontexa, činjenica da će i dalje biti graničnih prijelaza između Hrvatske i susjednih članica imat će 'umjeren utjecaj' na glavne ceste koje koriste nelegalni imigranti. 'To znači da migrante koji na nelegalan način žele ući u EU očekuje granična kontrola na prijelazu iz Hrvatske u druge članice EU-a i kada Hrvatska postane članica', kazala je Cooper za EurAktiv Srbija. Kako je navela, trenutni tokovi imigranata preko zapadnog Balkana, uglavnom iz Grčke prema drugim članicama, bit će pod utjecajem drugih faktora, a ne činjenice da Hrvatska pristupa EU.