Hrvatski političari, pored svih obiteljskih tragedija koje su se dogodile, a u kojima su žrtve bile nezaštićene žene, ne smatraju da se nešto posebno u društvu mora mijenjati kako bi se one zaštitile te vjeruju u postojeće zakone koji se, iako su dobri – ne provode
Zastupnica SDP-a Milanka Opačić kaže da treba početi provoditi zakon kako bi se žene spasile od nasilnika. 'Rijetko se provode odredbe zakona po kojima se nasilnike može maknuti iz obitelji, zabraniti mu se pristup ili poslati ga na liječenje od droga ili alkoholizma', smatra Opačić.
Njezino mišljenje dijeli i HDZ-ovac Ivan Jarnjak. 'Teško je govoriti o nekim novim programima. Postoji zakoni koji su doneseni da spriječe nasilje nad ženama i njih treba provoditi', kaže on.
Za SDP-ovca Slavka Linića uzrok problema je društveni nemar. Institucije zakazuju ili reagiraju prekasno te se prijestupnici ne kažnjavaju dovoljno oštro. 'U nekim ruralnijim sredinama netko tko pretuče ženu ostvari čak i određeni društveni ugled jer joj je pokazao tko je gazda u kući', priča Linić koji dodaje da se protiv takvih pojava treba oštro boriti. Linić smatra da mi nismo mačistička zemlja bez obzira na ministra Darka Milinovića koji želi ostaviti dojam mačo muškarca. Problem izvire iz patrijarhalno-tradicionalnih korijena društva. 'Treba žestoko kažnjavati takav pokušaj patrijarhalnog odgoja. Ne mislim samo zatvorom, nego društvenim ismijavanjem, prijezirom', rekao je SDP-ovac. U mišljenju da nismo mačističko društvo Linić se našao na istoj liniji s Jarnjakom koji također ne smatra da je Hrvatska mačistička zemlja. On kaže da trebamo biti svjesni da problem postoji i da se protiv toga treba boriti.
S druge strane, laburist Dragutin Lesar smatra da smo patrijarhalno-mačističko društvo. Za promjenu takvog stava, prema njemu, ne postoji jednostavan recept, to je dugotrajan proces u koji je uključen sustav sankcioniranja u jednakoj mjeri kao i edukacija i preventiva. 'Bitno je da društvo izopći iz javnog života takve pojedince. To se moglo vidjeti u slučaju Čučića kojega je javnost osudila, premda je u Hrvatskoj tako nešto moguće tek kad je netko bivši. Ako je na funkciji, poput nekih odvjetnika, onda je to puno teže i uvijenije', objašnjava Lesar.
Svi sugovornici se slaži da je u borbi protiv nasilja nad ženama iznimno bitna edukacija i preventiva. 'O tom problemu je potrebno što više govoriti i u školi i svugdje kako bi i djeca spoznala da je to zločin koji treba iskorijeniti', zaključio je Jarnjak.
