Izvješće o građanskima slobodama u Europskoj uniji 'Liberties' navodi da su Hrvatska, Italija, Bugarska, Rumunjska i Slovačka članice EU zbog čijih se političkih poteza čini kako 'namjerno potkopavaju vladavinu prava u gotovo svim aspektima', piše Guardian.

'Europska demokratska recesija produbila se 2024.', stoji u priopćenju Libertiesa. U izvješću se posebni naglasak stavlja na pravosudne sustave podložne političkoj manipulaciji, slabu provedbu zakona protiv korupcije, prekomjernu upotrebu ubrzanih zakonodavnih postupaka, uznemiravanje novinara i rastuća ograničenja mirnim prosvjedima.

'Bez odlučne akcije, EU riskira daljnju demokratsku eroziju', zaključuje se u izvješću koje su sastavile 43 organizacije za ljudska prava u 21 državi članici EU-a.

Dosadašnjih šest izvješća Libertiesa pokazalo je 'alarmantno uporno kršenje vladavine prava u cijeloj Europskoj uniji', rekao je Viktor Kazai, viši stručnjak za vladavinu prava pri Libertiesu. 'Svi temeljni aspekti vladavine prava suočavaju se sa sve težim problemima u posljednjih nekoliko godina', dodao je, dok su pokušaji EU-a da preokrene pad bili 'razočaravajuće ograničeni'.

Izborne autokracije i zakoni u 'ruskom stilu'

Pritom su najviše zabrinuti zbog skupine zemalja koju su nazvali 'razbijači'. Izvješće navodi kako je u Hrvatskoj integritet pravosudnog sustava narušen nakon što je na mjesto glavnog državnog odvjetnika postavljen Ivan Turudić, sudac blisko povezan s HDZ-om. Ured europskog javnog tužitelja požalio se na 'sistemske izazove Hrvatske u održavanju vladavine prava', nakon što se činilo da Turudićev ured osporava pravo EPPO-a da istražuje slučajeve nabave medicinskih uređaja financirane sredstvima EU.

U Italiji su istraživači istaknuli kako je vlada Giorgije Meloni izradila prijedloge kojima bi se ministarstvu pravosuđa daju 'otvorene ovlasti' nad tužiteljima, što bi povećalo političku kontrolu nad pravosuđem. Talijanski suradnici također su označili 'neviđene razine uplitanja u javne medijske servise', kao što je otkazivanje 'antifašističkog manifesta' autora Antonija Scuratija i disciplinski postupak pokrenut protiv voditelja talk showa u kojem je govor trebao biti održan.

U Mađarskoj, dugo klasificiranoj 'izbornom autokracijom', istraživači su otkrili 'značajnu regresiju' u vladavini prava protekle godine. Pritisak na nevladine skupine i medije pojačan je nakon pokretanja mađarskog ureda za zaštitu suvereniteta, koji ima široke ovlasti istraživati ​​Mađare koji su aktivni u javnom životu.

U Rumunjskoj su nedavni predsjednički izbori otkrili kako je TikTok mogao omogućiti malo poznatom ultranacionalistu da ostvari pobjedu, dok prijedlog zakona za osiguranje neovisnosti javnih TV i radijskih servisa čeka u parlamentu od 2021. godinu.

U Slovačkoj su zabrinutost izazvale brojne promjene koje je uvela vlada nacionalističkog populista Roberta Fica. To uključuje ukidanje ureda glavnog tužitelja i prijedlog zakona o stranim agentima u 'ruskom stilu', koji bi zahtijevao da nevladine organizacije nose stigmatizirajuću oznaku 'organizacija koju podržava inozemstvo', ako primaju više od 5000 eura izvan zemlje.

(Ne)uzorne demokracije

Autori izvješća također su upozorili da 'uzorne demokracije' uključujući Francusku i Njemačku, nisu imune na probleme. U Francuskoj su istraživači upozorili na rastuću upotrebu postupka za donošenje odluka bez glasovanja, kao i na sve veća ograničenja slobode izražavanja, uvedena prije Olimpijskih igara u Parizu ili radi suzbijanja stranog uplitanja.

U Njemačkoj su istraživači pohvalili stroža pravila osmišljena za borbu protiv 'okretnih vrata', gdje viši dužnosnici preuzimaju poslove u sektorima koje su nedavno regulirali. No, izrazili su zabrinutost zbog 'pretjeranih i nerazmjernih' odgovora na propalestinske događaje, uključujući cenzuriranje propalestinskih glasova ili uskraćivanje ulaska u zemlju bivšem grčkom ministru financija, Yanisu Varoufakisu, koji je bio pozvan da govori na takvom događaju. Prošlog travnja policija je zatvorila trodnevnu palestinsku konferenciju u Berlinu, strahujući da bi takav događaj dao podlogu antisemitskim pogledima.

Poljska, koja pokušava odustati od napada na neovisne institucije, opisana je kao priča o upozorenju. Koalicijska vlada pod vodstvom Donalda Tuska nastojala je obnoviti neovisnost pravosuđa i medijski pluralizam, ali se sukobila s predsjednikom Andrzejem Dudom, koji je na strani prethodne vladajuće stranke. Problematična je i složenost uklanjanja kompromitiranih institucija. Poljska 'ilustrira da je rješavanje problema ugrožene neovisnosti institucija iznimno izazovan i krhak pothvat', navodi Liberties, pozivajući Europsku komisiju da pooštri nadzor, povezujući ga s oslobađanjem sredstava iz fondova EU-a i ubrzanim pravnim radnjama za kršenje vladavine prava.