Nije pitanje hoće li biti svinjske kuge u Hrvatskoj nego kada će do nje doći. Zato se za nju treba pripremiti i po iskustvima drugih zemalja koje godinama žive s njom donijeti mjere za ublažavanje posljedica koje bi mogle biti pogubne za svinjogojce.

Ove su dvije rečenice proteklih pet godina ponavljane na stručnim skupovima, upozorenja su stizala iz nadležnih veterinarskih službi, pisali su se znanstveni radovi o suzbijanju kuge, lovci su u preventivnim akcijama odstrelili desetke tisuća divljih svinja, koje se smatraju glavnim prenositeljima ove zaraze koja nije štetna za čovjeka, ali devastira svinjogojski fond malih i velikih proizvođača.

I kada su već sve zemlje u okruženju imale svinjsku kugu i postalo je sasvim izvjesno da je pitanje dana kada ćemo u Hrvatskoj imati prvi slučaj, kada se on početkom svibnja i dogodio, ipak je iznenadio sve koji su trebali biti spremni za suzbijanje i provođenje mjera zaštite.

Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, bio je jedan od onih koji su godinama upozoravali na potrebu mobiliziranja svih službi kako bi štete za svinjogojce bile što manje.

- Prirodan tijek bolesti je da se afrička svinjska kuga (ASK) prvo pojavi kod divljih svinja i onda se postupno probija u uzgoj domaćih. Hrvatska je imala duge pripreme za suočenje s ASK-om i provedbu preventivnih mjera koje su intenzivne od 2019. godine. Ovakav rezultat govori nam da smo vrijeme potrošili uzalud. Domaće svinjogojce nismo pripremili na pojavu bolesti, a situacija kod divljih svinja očito je potpuna nepoznanica jer se u samo par dan početkom svibnja 2023. od nula slučajeva došlo do toga da je polovica Hrvatske proglašena zaraženom zonom od ASK-a kod divljih svinja - kaže Kuterovac.

Hrvatska je, dakle, sada u društvu Srbije, Rumunjske i BiH, rijetkih zemalja kod kojih se ASK pojavio prvo kod domaćih, a onda kod divljih svinja, piše novinar Jutarnjeg lista Zlatko Šimić.