'Jedni će definitivno odustati od proizvodnje, mahom uzgajivači 40 i plus godina, a većina je starije populacije koja se bavila uzgojem svinja. Neki će se okrenuti drugim granama stočarstva, a drugi razmišljaju o odlasku iz Hrvatske, iseljavanju u Austriju, Njemačku, Irsku. Slavonci su vrijedni i traženi radnici', iskreno će Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i uzgajivač svinja iz Đurića.

Početkom kolovoza na njegovoj farmi utvrđena je afrička svinjska kuga zbog koje su mu eutanazirane sve svinje, njih 93, od kojih je 20 bilo rasplodno.

'Reklo bi se: 'Nemam ni papka više u dvorištu.' U svinjogojstvu sam gotovo od rođenja, a intenzivno u stočarstvu od 2002. godine. Stoku sam imao cijelo vrijeme. Farma se u trenutku ugasila. Odjednom. Čak su i psi relativno loše to podnijeli jer su uvijek trčali korak ispred mene kada sam hodao njome. I njima je to postalo teško', opisuje Golubović.

On je jedan od 444 obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva (OPG) suočenih s bankrotom jer zbog pojave zaraze narednih najmanje godinu dana ne smije držati i nabavljati svinje.

Otkada je Hrvatski veterinarski institut potvrdio afričku svinjsku kugu 26. lipnja na području Posavskih Podgajaca, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, do sredine kolovoza usmrćeno je 8796 svinja, od kojih 8442 na području Vukovarsko-srijemske, a 354 na području Brodsko-posavske županije.

Četiri godine do oporavka?

'Da bih se vratio na razinu prije eutanazije svinja, trebat će mi barem tri i pol do četiri godine. Bavio sam se rasplodnim materijalom, imao sam krmače koje su kao genetski materijal. Riječ je i o životinjama koje, kada dolaze, prvo se moraju aklimatizirati, prilagoditi na farmu, što je također vremenski proces', objašnjava ovaj slavonski farmer proces podizanja farme od samoga početka.

Nazimice je, kako kaže, nabavio poslije velike poplave i probijanja nasipa na Savi kod Gunje 2014.

'Tek njihove unuke dale su mi rezultat. Četiri godine u najidealnijim uvjetima', ističe Golubović, a eutanazijom svinja ostao je bez dvije trećine svojih prihoda. Imat će tek nešto od ratarskih kultura koje je zasijao da bi prehranio stoku.

Područje njegove Vukovarsko-srijemske županije držalo je između 20 i 25 posto hrvatske svinjogojske proizvodnje. Do pojave zaraze ondje je bilo 152.000 svinja na 1612 OPG-ova.

'Da bi bio napravljen jedan objekt, da to bude gospodarstvo do 50 grla, s nekih 20 do 25 krmača, takva je investicija u startu vrijedna oko 500.000 eura. A svinjogojstvo je stalno na klimavim nogama i tko je sada spreman ući u takvu investiciju', zbraja ovaj svinjogojac, napominjući da ni do sada nismo bili samodostatni.

'U dijelu proizvodnje gdje je bio produženi rok sada ostajemo bez sirovine za tradicijske proizvode kulen, šunku, kobasicu. Ove jeseni pola Vukovarsko-srijemske županije neće obaviti svinjokolju jer su stradali Soljani, Bošnjaci, Vrbanja, Komletinci, Otok. Industrijske svinje možda će nadoknaditi količinu, ali je pitanje kvalitete', ukazuje Golubović te dodaje da planira nabaviti ovce, koze ili telad, kako kaže, da bi imao neki ritual, neku obavezu.

'Stoka je držala ljude na selima jer su imali obvezu prema njoj. Čim je ona počela iščezavati s ovih prostora, došlo je i do depopulacije stanovništva', zaključuje Golubović.

Prosječna cijena živog odojka u srpnju je, prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, iznosila 5,59 eura, što je čak za 106 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

7,5 milijuna eura

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izjavila je u ponedjeljak da su dostatna do sada osigurana sredstva za proizvođače kojima su svinje eutanazirane zbog afričke svinjske kuge (ASK), a da će se u slučaju potrebe pronaći način da se ona povećaju. Do sada je usvojen program potpore proizvođačima, vrijedan 7,5 milijuna eura. Vučković je poručila da će biti osigurano još sredstava za tu namjenu, to jest za obeštećenje proizvođača kojima su po naredbi životinje eutanazirane, ako to bude potrebno.

Upitana o informaciji da je zbog cijele situacije više od 400 OPG-ova pred bankrotom te što im može poručiti, Vučković je ponovila da će se ako sredstva ne budu dovoljna pronaći način da se ona povećaju. Istaknula je da je primarna zadaća suzbiti bolest, no da se paralelno vodi i briga o proizvođačima. Tako su prvi na redu bili oni kojima su životinje eutanazirane, a slijede oni kojima su životinje zdrave, ali im treba olakšati prometovanje u ograničenim zonama.