'Ne postoji glavna koncepcija ekonomskog i društvenog razvoja Hrvatske, a kada nema toga, onda su sve ostalo improvizacije, pa se naprave neki potezi da se iskoriste određena događanja koji su potpuno sporedne naravi i borba s tim događanjima stvara atmosferu kao da se politika bavi nečim, a zapravo se ne bavi ničim bitnim', ustvrdio je Ljubo Jurčić u Varaždinu gdje je održao predavanje ‘Održivi kapacitet planeta Zemlje i granice ekonomskog rasta’
Potkrepljujući svoj stav o izostanku koncepcije razvoja, Jurčić je ukazao da je Hrvatska prošle godine imala pravo povući 449 milijuna eura iz EU, a nije povukla niti jedan cent.
'Ni ove godine zasada nismo povukli niti jedan cent, a imamo pravo na oko milijardu eura. Zašto nismo povukli novce? EU ima pet glavnih ciljeva, kao što je rast zaposlenosti radno sposobnog stanovništva na više od 60 posto, više obnovljivih izvora i manje CO2, pa države moraju napraviti strategiju koja vodi prema tim ciljevima želi li povući te novce. Takve strategije Hrvatska sad nema, nemamo ni dokument s prijedlozima reforma koje ćemo napraviti da promijenimo sadašnju situaciju, dakle operativan dokument reformi iz kojeg idu projekti. U nas se viče da trebamo projekte, ali nužno je da su u skladu sa strategijom', naglasio je Jurčić, dodavši da je nešto napravljeno, ali mimo strategije.
Drugi glavni problem zbog kojeg se Hrvatska našla u sadašnjoj situaciji vidi u tome što su zamijenjeni ciljevi i instrumenti politika koje bi trebale dovesti do ciljeva.
'Kao što se vidi u ovo krizno vrijeme od 2008. i u ranije vremena, cilj svake politike je puna zaposlenost, povećanje proizvodnje i slično. Kod nas smo kao cilj uzeli neki deficit, neki tečaj i slično, što su zapravo instrumenti. U Hrvatskoj nije problem javni dug, niti deficit, niti tečaj, već mala proizvodnja koja svaki čas pada i sve manja zaposlenost, a poseban problem je što nemate niti jednu mjeru koja bi bila usmjerena prema zaustavljanju pada proizvodnje i izvoza, zatim za poticanje rasta zaposlenosti', rekao je Jurčić i posebno upozorio na potrebu dobrog planiranja velikih infrastrukturnih projekata koji ne donose odmah novac.
Usprkos svemu, Jurčić smatra da Hrvatska nije ni u tako lošoj ekonomskoj situaciji.
Zadnje dvije godine ne trošimo više nego što zaradimo, što se vidi po tome što nam je tekuća bilanca sa svijetom uravnotežena. Zbog toga nam se vanjski dug zadnje dvije godine ne povećava. Kako je došla kriza, građani i poduzeća manje troše. Isto tako nemamo ni visoki javni dug oko kojeg smo stvorili famu kao da je 60 posto BDP-a katastrofa, a europske zemlje imaju prosječno 85 posto kao Njemačka, Italija 120 posto, SAD 105 posto, Japan 250 posto. Dakle, javni dug nije prepreka za prevođenje konstruktivne politike', ustvrdio je Jurčić.
Hrvatska, kako je dodao, ima i visoke devizne rezerve te uravnotežen izvoz i uvoz zahvaljujući turizmu i poljoprivredi koji, međutim, ne ovisi toliko o politici koliko o vremenu.
'Pali smo na razinu 2004. godine, ali na čvrsto tlo. Sada imamo komotnu priliku da javni dug možete povećati sa 60 na 70 posto i taj novac iskoristiti kao polugu. No problem nije novac, nego u što ga utrošiti. A to ne ovisi samo o ekonomiji financija, nego i o tehnologiji. Stoga to što naši ministri kažu da će dati milijune kuna obrtnicima i privatnicima za razvoj – to je čista glupost jer njima treba narudžba i uvjeti da mogu stvoriti novi proizvod i tehnologiju za izlazak na tržišta. Tek nakon toga ide novac. No u nas se samo priča o novcu, što ne čudi ako pogledamo tko što radi. Nažalost u Hrvatskoj smo dobili u ekonomskom i državničkom smislu ljude koji to ne razumiju, a sve treba znati, pa i kako se vodi država. U Hrvatskoj ne prepoznajem državničko znanje, a s druge strane neki imaju znanja, ali su na krivim mjestima. Nadalje, ne postoji ni vodstvo ni koordinacija i to je problem, dok resurse imamo i stoga je Hrvatska slastan zalogaj zbog prirodnih, geostrateških i ljudskih resursa', upozorio je Jurčić, navodeći da nije slučajno što su se Austrija i Turska najbrže izvukle iz krize.
