Boris Milošević, saborski zastupnik Samostalne srpske demokratske stranke (SDSS), kaže za tportal da je izvještaj ECRI-ja sličan izvještaju State Departmenta o stanju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj, a ne treba ići daleko jer isto govore i izvještaji pučke pravobraniteljice i Srpskog narodnog vijeća (SNV).

'Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine, kao i na njihovu imovinu', kaže se u sažetku izvješća.

Milošević kaže kako se očekivalo da će proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji učiniti naše društvo zrelijim, ali ističe da, nažalost, članstvo nije poticajno utjecalo na ostvarivanje manjinskih prava jer čim je prestala politika uvjetovanja koja je proizvodila neke pozitivne učinke i kad smo potpisali ugovor o pristupanju, stvari su se počele okretati na gore. Prema njegovu mišljenju, rastu govora mržnje u javnom diskursu dosta je pridonijela politika Tomislava Karamarka, koji je u politički mainstream pustio krajnju desnicu.

>>> 'U Hrvatskoj jača rasistički govor mržnje: Glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi'

Hrvatska preuzima predsjedanje Vijećem Europe i kao jedan od prioriteta Vlada je navela manjinska prava koja su, kaže Milošević, sada na udaru referendumskih inicijativa.

U tijeku je, podsjetimo, prikupljanje potpisa za dvije referendumske inicijative. Jednom se želi izmijeniti izborni zakon tako da bi se ograničilo pravo manjinskih saborskih zastupnika, a drugom se želi poništiti ratifikacija Istanbulske konvencije.

Milošević kaže da sve ovo ECRI nabraja, da su i LGBT zajednica, Romi i Srbi pod udarom referendumskih inicijativa kojima nije cilj opće dobro, nego eliminacija ciljanih društvenih skupina da ne sudjeluju u odlučivanju.

'Hrane se nacionalizmom koji im je pogonsko gorivo za ovaj referendum', poručuje saborski zastupnik SDSS-a.

Milošević ističe i da je situacija nešto bolja otkako je ova vlada preuzela upravljanje zemljom iako nije do kraja uspjela pronaći adekvatne mehanizme da neutralizira negativne pojave u društvu.

'Vlada je napravila dobru stvar ratifikacijom Istanbulske konvencije, a kao odgovor tome dobila je referendumske inicijative', poručuje Milošević.

>>> Kad vidite kako mladi doživljavaju politiku, bit će vam jasno kakva nas katastrofa čeka

U Zagrebu Prideu su također naveli niz problema s kojima je suočena LGBT zajednica u Hrvatskoj.

Mia Gonan, programska koordinatorica Zagreb Pridea, kaže kako izvještaj ECRI-ja ispravno detektira neučinkovitost policije i pravosuđa pri počinjenju zločina iz mržnje protiv LGBT osoba.

'To se ogleda posebno u neprepoznavanju zločina iz mržnje kao takvog, veoma često u nepronalaženju počinitelja, a i u nepostojanju strukovne edukacije, na Pravosudnoj akademiji primjerice, kao i u netransparentnom izvještavanju o zločinima iz mržnje, gdje je nama, primjerice, nemoguće pronaći službene podatke o zločinu iz mržnje na osnovama spolne orijentacije', ispričala nam je aktivistica Zagreb Pridea.

Navela je i neke primjere iz prakse o neučinkovitosti pravosudnoga sustava.

'U proteklih pet godina podnijele smo 51 prijavu zbog govora mržnje na internetu, od čega su samo dvije završile presudom. Također, kad je 2016. godine spaljena naša zastava na Trgu bana Jelačića, nisu pronađeni počinitelji, o napadu u klubu Super Super također nemamo nikakve informacije o tome jesu li pronađeni počinitelji, a vjerojatno nisu', kaže Gonan.

Ističe kako je i dalje problem to što većina LGBT osoba koja doživi zločin iz mržnje to ne prijavljuje zbog nepovjerenja u policiju i straha od dodatne viktimizacije.

'Smatramo da bi trebalo postojati više inicijative institucija jer većina inicijativa koje poboljšaju stvari dolaze iz civilnog društva. To je neodrživo jer funkcionira na projektnoj razini. Kad bi edukacije ili kampanje da se prijavljuju zločini iz mržnje dolazile od institucija, to bi imalo puno veći učinak i doseg', smatra Gonan.

>>> 'Ljudi su kašljali, vrištali, razbijali prozore... Teror i panika'

U Zagreb Prideu smatraju da bi nadležna ministarstva trebala više ciljati pojedine skupine, a da nije sve generalno zločin iz mržnje, već da postoje skupine, u ovom slučaju za LGBT žrtve.

'Radi se o specifičnim žrtvama, o kojima su potrebna specifična znanja što bi ih trebale imati osobe koje rade s tim žrtvama jer su ključne ne samo za istragu, već i za cijeli proces rada sa žrtvom i potrage za počiniteljima', preporučuje Gonan.

Slaže se da država većinu mjera zaštite seksualnih i nacionalnih manjina poduzima pod nekim izvanjskim pritiskom, a ne zbog toga što je razvijena društvena svijest da je to potrebno.

'Nekakvi pomaci se rade, ali to nije dovoljno jer se ne vide rezultati', zaključuje Mia Gonan.