Stoga predlažu da se u Pravilnik o porezu na dohodak uvede kategorija stipendija za diplomske i doktorske studije u Hrvatskoj i inozemstvu koje isplaćuju zaklade i koje moraju biti izuzete od oporezivanja, a potporu u tom prijedlogu dao im je, kako ističu, i Rektorski zbor visokih učilišta Republike Hrvatske.

To je po njihovom mišljenju neophodno, jer se prihvaćanjem Bolonjskog procesa i ulaskom Hrvatske u programe akademske mobilnosti EU hrvatskim studentima otvara mogućnost semestralnog ili cjelovitog studiranja na europskim sveučilištima, što Hrvatska kao buduća članica EU želi poticati.

Isto tako, današnji društveni i gospodarski razvoj nameće stalno učenje i usavršavanje kao nužnost, pa diplomski i doktorski studiji više nisu izuzetak nego postaju pravilo.

Pravilnik o porezu na dohodak propisuje novčani neoporezivi dio stipendija u iznosu od 1.600 kuna, odnosno samo iznimno 4.000 kuna, pri čemu kriteriji za takve iznimne slučajeve nisu posve jasno navedeni.

Institut za razvoj obrazovanja to smatra ograničavajućim faktorom kod donošenja odluka o visini dodijeljenih sredstava za stipendije, jer se time izbjegava dodjela stipendija iznad neoporezivog iznosa. Zbog velikog iznosa poreza i doprinosa na stipendije izbjegava se odobravanje stipendija u zatraženoj i stvarno potrebnoj visini. Isto tako, dodjelom stipendija u nedostatnom iznosu ne potiče se izvrsnost u društvu i ne doprinosi društvu znanja, budući da vrhunsko školovanje danas iziskuje financijska sredstva znatno iznad pravilnikom propisanih iznosa.

Usvajanjem prijedloga Instituta za razvoj obrazovanja država bi omogućila povećano izdvajanje za stipendiranje, povećala bi broj dostupnih stipendija i njihov iznos te bi na taj način aktivno poticala izgradnju društva znanja, ali i dobila visokoobrazovan, konkurentan i kvalitetan kadar, ističe se u priopćenju Instituta.