Atmosfera na zagrebačkoj proslavi ulaska Hrvatske u EU
Izvor: tportal.hr / Autor: Dolores Ljubić/tportal
Atmosfera na zagrebačkoj proslavi ulaska Hrvatske u EU
Izvor: tportal.hr / Autor: Dolores Ljubić/tportal
MEĐUNARODNE REAKCIJE
Iako su tisuće ljudi prisustvovale sinoćnjoj proslavi ulaska Hrvatske u EU, središnji zagrebački trg nije bio prepun, piše BBC. Da se pristupanje dogodilo prije nekoliko godina, prije ekonomske krize i krize Unije, vjerojatno bi situacija bila drugačija. Stoga mnogi u Hrvatskoj danas gaje dvojake osjećaje spram Unije
Na skepsu ih navodi, među ostalim, teška situacija u drugoj balkanskoj državi, Bugarskoj, ili pak predugi proces pristupanja Hrvatske. No oni koji zbog poslovnih ili osobnih razloga često prelaze granicu imaju razloga za zadovoljstvo jer se ukidaju brojne administrativne prepreke.
AP u svom izvještaju spominje vatromet i svečanosti u glavnom gradu te izvedbu Beethovenove 'Ode radosti' u ponoć, a unatoč smanjenom entuzijazmu, tvrdi da se radi o povijesnoj prekretnici za 'malenu balkansku državu'. Uz svečarske izjave dobrodošlice čelnika Europske unije, navodi da je Hrvatska sad treća najsiromašnija članica Unije, sa stopom nezaposlenosti od 20 posto. Citira se izjava Paula Stubbsa s Ekonomskog instituta u Zagrebu koji tvrdi da 'Hrvatska pristupa Uniji u najčudnijem trenutku njene povijesti'. Dodao je da bi Hrvate moglo dočekati 'povećanje cijena i pojačana konkurencija', no da ne očekuje 'golemi porast investicija preko noći'.
O 'zagrebačkom nebu prošaranom vatrometom' i o 'slavlju nekoliko tisuća ljudi' piše i francuski tjednik Le Nouvel Observateur koji prenosi da je na više scena na središnjem trgu nastupilo preko 700 umjetnika, glazbenika i plesača. Na slavlje su sve zemlje Balkana poslale predsjednika, no osim čelnika Unije, na slavlju nije bila prisutna nijedna ličnost međunarodne scene. Navodi se nadalje da je najviše pitanja izazvao nedolazak njemačke kancelarke Angele Merkelšto domaći mediji, unatoč demantiju njemačke vlade, mahom pripisuju neizručenju nekadašnjeg obavještajca Josipa Perkovića. U državi koja je u recesiji od 2009. vlada lijevog centra nada se da će pristupanje Uniji privući strane investicije, itekako potrebne da bi se pokrenula usporena domaća ekonomija.
EUobserver podsjeća pak na dugi put Hrvatske prema Uniji. Stroži kriteriji uveli su se kada su čelnici EU-a uvidjeli da u mnogim zemljama, nakon službenog ulaska, pada elan za provođenje reformi i za borbu protiv korupcije. Prva faza hrvatskog pristupanja, od ispunjene pristupnice za članstvo u 2003, bila je obilježena ratnom poviješću i umnogome je ovisila o tome kako Hrvatska postupa s ratnim zločincima. Jedna od posebice teških reformi u hrvatskom pristupanju bila je privatizacija brodogradilišta, a današnje članstvo dolazi u teškom trenutku za obje strane, zaključuje portal iz Bruxellesa.