Hrvatski antifašisti istaknuli su kako upravo Boljkovčevo uhićenje predstavlja kulminaciju te desne ofenzive, prema njihovu mišljenju, nije samo negiranje Narodno-oslobodilačke antifašističke borbe u Hrvatskoj, njego je i rukavica bačena u lice današnjoj Europi, oslonjenoj na antifašističke temelje.

Napominju kako za razliku od Europe, u kojoj na povremene provale desnoga revizionizma i ekstremizma reagiraju državne institucije, hrvatske državne institucije toleriraju, pa čak i sponzoriraju takav nedopustiv revizionizam i ekstremizam.

'Punih 20 godina sustavno se umanjuju, pa i prešućuju zločini nacifašizma i ustaškog režima u Hrvatskoj, a nameće se tema o tzv. komunističkim zločinima. Istodobno jedva da netko spomene činjenicu da je u istom razdoblju srušeno više od 3.000 spomenika antifašističkim borcima i žrtvama fašizma kojima – u krajnjoj liniji – zahvaljujemo i postojanje današnje samostalne Hrvatske', ističu antifašisti.

Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske apeliraju kako Hrvatska i europska javnost moraju postati svjesne opasnosti koja prijeti povijesnoj istini i demokratskim vrijednostima što ih Europa kontinuirano ostvaruje, a za koje Republika Hrvatska tvrdi da su joj krajnji cilj. 'Prigodničarsko pozivanje na antifašizam ne može sakriti gorku istinu da je Hrvatska suočena sa sve jačim i agresivnijim nasrtajima poklonika one ideologije za koju smo mislili da je godine 1945. jednom za uvijek poražena', zaključili su u svom priopćenju.

U opsežnom prilogu o slučaju Boljkovac koji je objavio Radio Slobodna Europa istaknuto je kakve su posljedice toleriranja, pa čak i simpatiziranja poražene ustaške ideologije danas prisutne u hrvatskom društvu. Realnost je to, primjerice, koja pokazuje da svega 21 posto mladih srednjoškolaca starijih razreda smatra da je NDH bila fašistička tvorevina (Istraživanje političke pismenosti u organizaciji GONG-a i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, financirano od Europske unije, 2010. godine). Isto istraživanje pokazuje da su mladi skloni autoritarnosti, političkom radikalizmu i etnocentrizmu.

Devedesetogodišnjeg Boljkovca u ranim su jutarnjim satima 2. studenog uhitili policijski specijalci, a po istražna sutkinja je odmah 90-godišnjem starcu narušenog zdravlja odredila jednomjesečni pritvor. Javnost ne zna pojedinosti iz istražnog spisa protiv Josipa Boljkovca. Od službenih podataka znamo samo to da ga se tereti za smrt 21 zarobljenika 1945. godine, i to po osnovi zapovjedne odgovornosti kao odgovorna osoba tadašnje OZNA-e. Također je poznato da je istraživanje te lokacije u blizini Karlovca počelo 1998. i nakon javnih najava aktualnog ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, okončano mjesec dana prije parlamentarnih izbora.

Mediji su, međutim, u javnost iznijeli neslužbene podatke. Tjednik Nacional objavio je kako se ključni svjedoci istrage - trojica nekadašnjih oficira KNOJ-a i dvoje službenika Ozne, daktilografkinja i jedan operativac - ne sjećaju tko je zapovjedio likvidacije zarobljenih civila u Dugoj Resi. 'Nemam saznanja da su ti ljudi bili fizički maltretirani, a nemam ni saznanja prema kojem ključu su ti ljudi dovoženi', stoji u travanjskom iskazu bivšeg knojevca piše Nacional

Nova TV također je neslužbeno objavila da se bivšeg partizana tereti jer je postupao protiv odredbi članaka 46. i 50. četvrte haške konvencije o ratovanju na kopnu.

Dio je to, naime, haške konvencije koji se odnosi na postupanje vojne vlasti na teritoriju neprijateljske države. 'Zbilja ispada da su Josip Boljkovac i partizani učinili zločin prema pripadnicima jedne države i da se na to poziva ovdje', kazao je za Novu TV dr. sc. Hrvoje Klasić sa Zagrebačkog filozofskog fakulteta. Država je u ovom slučaju NDH koja se, kaže Klasić, samoinicijativno proglasila na teritoriju Kraljevine Jugoslavije koja je tada i dalje postojala.

'Mi imamo državu koju je Hitler 6. travnja napao, ali ona nije prestala pravno postojati. Njezina predstavništva otišla su u izbjeglištvo, ali nije prestala postojati. Mi bismo ovime opasno mogli doći u reviziju povijesti', istaknuo je Klasić.