Ma koliko bilo jasno da javna rasprava oko ulaska Hrvatske u EU i oko referenduma iduće nedjelje nije kvalitetna, ne može se razumjeti zašto biskupima treba toliko vremena da slože izjavu osim ako u pitanju nije, kako to čujemo u crkvenim kuloarima, razmimoilaženja oko bitnih točaka izjave.

Čak i službenik Hrvatske biskupske konferencije, kojega smo zamolili da nam kaže hoće li se biskupi očitovati u vezi referenduma i kada točno, moli da ga ne imenujemo te da kao izvor navedemo 'saznaje se u sjedištu HBK', ali kaže kako se može uskoro očekivati izjavu hrvatskog episkopata.

Gotovo bi bilo nevjerojatno da (nad)biskupi zauzmu stav koji je protivan direktivama Svete Stolice. Nikako slučajno, u povodu obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, na misi koju je jučer predvodio u zajedništvu s apostolskim nuncijem u RH, nadbiskupom Mariom Robertom Cassarijem, kazao, citirajući papu Benedikta XVI, da je pripadnost Hrvatske EU 'logična, pravedna i nužna'!

Da članovima hrvatskog episkopata nije lako naći formulaciju koja bi zadovoljila i eurofile i euroskeptike (među kojima ima i voditelja katoličkih udruga) te da se osjeća napetost između nešto modernijih i onih prilično desnijih pastira govori sljedeći pasus Šaškine propovijedi: 'Promatrajući suvremena zbivanja u Europi i ne ostajući samo na razini financijskih i gospodarskih kretanja, lako je osjetiti i zbunjenost i tjeskobu. U promicanju antropoloških stavova, koji su daleko od kršćanske slike svijeta, nije teško naći razloge neslaganja. (...) U Hrvatskoj vjernike dodatno može zbuniti i to što se među zagovarateljima političke Europe nalaze i oni koje ljudi prepoznaju kao baštinike komunističke ideologije.'

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić je, pak, zamoljen da komentira značaj izlaska građana na referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji te da pojasni okolnosti hrvatskog pristupanja toj integraciji naroda isto dao do znanja da postoje porađajne muke u stvaranju očekivane izjave episkopata, pa je kazao: 'Pozdravljamo proces integracije, ujedinjavanja, približavanja, ali smo kritični prema isključivosti pojedinih elemenata. Teško će se Europa održati ako ne bude imala u vidu sve što sa sobom nosimo: svoju kulturu, prošlost, jezik, identitet; ako se bude bazirala samo na ekonomskim interesima i probicima. I oni su važni. Ekonomija nije zanemariva. Ali nije temeljna. Ima nešto što je jače, temeljnije. Crkva zastupa trajne vrednote, orijentirana je prema vječnim kategorijama. I ne bori se protiv prolaznih. Ukoliko one poštuju i podržavaju trajne kategorije koje su narodne, jezične, kulturne i ne niječu Boga i njegovu stvarnost, onda je Crkva za.'

Da biskupi imaju svoje rezerve, govori i ovaj dio Puljićeve izjave: 'Nije nam svejedno kakva će biti buduća Europa, ako se u njoj ne poštuju vrednote o čovjeku, obitelji, naši simboli i sve na čemu je Europa izgrađivana.

Zabrinjava nas rastuća ravnodušnost u Europi u pogledu vjerskih problema. Zabrinjava nas kritika prema vjerskim simbolima, u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, gdje su se vodili sudski procesi smije li križ biti na zidu u školi. U Europi koja je izrasla na kršćanstvu, to stavljati u pitanje? Nije poželjno takvo društvo, u kojem bi se to stavljalo u pitanje. Zato smo i kritični.'

Puljić žali da sad, kad smo pred procesom glasovanja, 'nije bilo više vremena za raspravu, predstavljanje pozitivnih i negativnih elemenata' te u tome vidi veliku ulogu i odgovornost medija. 'Trebalo je učiniti više. Ali, nismo protiv – jer to je naš krug, naša stvarnost', kazao je najavljujući, bez ikakve sumnje, da će biskupi podržati opciju 'DA' na referendumu.

'Hrvatska, kao kulturološka cjelina, prirodno pripada krugu zapadne Europe. Hoće li hrvatski građani uspjeti sačuvati svoj vjerski i kulturni identitet u uniji, ovisi o nama. Nisam skeptičan jer imali smo i težih iskustava u povijesti. Imali smo i problematičnijih povijesnih razdoblja, a nismo izgubili svoj identitet', glasi pak poruka euroskepticima koji se boje gubitka identiteta.

Nadbiskup Puljić je poželio da ulazak Hrvatske u EU ne bude samo pristanak, nego da Hrvatska nešto i donese sa sobom: 'Nudimo iskustvo i sve što imamo, ne da izgubimo, nego da sačuvamo. U tom smislu, ne bi se trebalo bojati, ako se mi sami ne potrudimo izgubiti to što imamo, ponosni što jesmo. Budimo uzdignute glave, ponosni na sve što sa sobom nosimo. I ne želimo da nam to itko zaniječe ili ugrozi.'

Vjernicima poručuje da budu odgovorni u smislu poziva jer to je stvarnost koju sami biramo, mi odlučujemo. 'To nije kraj. To je samo početak nečega što možemo stvarati na bolji i drukčiji način. Ne bih htio da ljudi budu pasivni. Idem. Ali ako biram, idem biti dosljedan onome što sam izabrao. Ulazak u EU nije nijekanje, nego možda šansa. Ali, ovisi o nama, i o onima s kojima smo u tom zajedništvu', kazao je Puljić.