Dvanaest hrvatskih europarlamentaraca zasjest će 1. srpnja u svoje zastupničke klupe u Strasbourgu, spremni da u svom jednogodišnjem punopravnom mandatu u Europskom parlamentu u prvom redu zastupaju interese svojih političkih grupacija, ali u sklopu njih i hrvatske ciljeve unutar EU-a
Prvi hrvatski izbori za EP održani su u travnju i uz mizeran odaziv od 20 posto donijeli su po pet mandata HDZ-u i SDP-u te po jedan HSP-u dr. Ante Starčevića i Hrvatskim laburistima.
Među izabranim zastupnicima ima onih koji će prvi puta iskusiti europarlamentarizam, ali i 'veterana' s promatračkim iskustvom u Strasbourgu i Bruxellesu. Njih dvanaestero pridružit će se četirima političkim grupacijama u EP-u.
Članovi HDZ-a Andrej Plenković, Dubravka Šuica, Davor Ivo Stier, Ivana Miletić i Zdravka Bušić priključit će se svojoj demokršćanskoj Europskoj pučkoj stranci (EPP), kolege iz SDP-a Tonino Picula, Biljana Borzan, Marino Baldini, Oleg Valjalo i Sandra Petrović Jakovina tradicionalnoj skupini Socijalista i demokrata (S&D), Ruža Tomašić će se pridružiti klubu konzervativaca i reformista (ECR), a laburist Nikola Vuljanić Ujedinjenoj europskoj ljevici-Zelenoj nordijskoj ljevici (GUE/NGL).
U zastupničkim klupama ovaj će sastav hrvatskih parlamentaraca biti deset mjeseci, do sljedećih redovnih europskih izbora. Zarađivat će 6200 eura mjesečno neto, plus troškovi.
Jedan od onih s bogatijim iskustvom u EP-u, HDZ-ov Andrej Plenković najavljuje da će kao zastupnik ostati u Odboru za proračun, u kojem je bio i kao promatrač, jer se kroz rad tog odbora stječe kvalitetan uvid u bitne zakonodavne aktivnosti Europskog parlamenta i glavne političke prioritete EU-a. 'Posebno ću pratiti aktivnosti povezane s idućim Višegodišnjim financijskim okvirom Unije za razdoblje 2014-2020.', kazao je Plenković.
Njegov kolega po iskustvu Tonino Picula, čovjek s najvećim brojem preferencijalnih glasova hrvatskih birača, također ostaje u 'svom' Odboru za vanjsku politiku, ali naglašava da će kao socijaldemokrat 'raditi na obnovi EU-a kao projekta tržišne efikasnosti, novih tehnologija, ali i još boljih mehanizama zaštite ljudskog dostojanstva, socijalne sigurnosti, prožimanja različitih tradicija i poticanja solidarnosti' jer se 'od 90-ih sve više stjecao dojam da europsko integriranje jednostrano stavlja naglasak na tržište i monetarnu integraciju, a uvelike zapostavlja socijalne politike i politike zapošljavanja'.
'Zabrinjavajuća stopa nezaposlenosti među mladima formira generaciju mladih ljudi koji, po prvi puta nakon Drugog svjetskog rata, ne mogu računati da će živjeti bolje od svojih roditelja', ističe Picula.
Laburist Nikola Vuljanić će se iz Odbora za kulturu i obrazovanje u kojem je bio kao promatrač najvjerojatnije 'preseliti' u Odbor za vanjsku politiku. 'Mislim da ću u tom odboru moći pridonijeti radu, posebice po temama suradnje sa zemljama u našem susjedstvu; što mislim da je od ključnog interesa za budući ekonomski rast i miran razvoj RH, ali i EU u cjelini. Isto tako, očito je da se RH mora usmjeriti u svojim razvojnim planovima prema brzo rastućim gospodarstvima istoka, a svi ti odnosi idu preko vanjskopolitičkog odbora', kaže Vuljanić.
Ruža Tomašić, jedna od onih koje nemaju europska parlamentarna iskustva, kaže da će kao eurozastupnica poštovati činjenicu da je Hrvatska nova članica Europske unije, ali naglašava da će se u EP-u zalagati za očuvanje hrvatskog suvereniteta koji joj je ulaskom u EU preostao, te za reformu unutar Europske unije kako bi se taj suverenitet sačuvao i ojačao.
Objašnjavajući zašto je pristupila konzervativnoj grupaciji, Tomašić kaže da 'program ove skupine korespondira s političkim programom HSP-a dr. Ante Starčevića u najvažnijim točkama'. Tomašić je koaliciji s HDZ-om na listi na europskim izborima dobila više od 64.000 glasova i bila druga po broju preferencijalnih glasova. 'Moram stoga i u EP-u voditi računa o glasačima koji su mi poklonili povjerenje', kazala je. Vjerojatno će joj pripasti mjesto u Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja. Naglašava važnost obitelji kao temelja društva, suvereni integritet nacionalnih država i neslaganje s postojećim EU federalizmom.
Plenković dodaje kako će težište njegova djelovanja biti usmjereno na provedbu HDZ-ovog izbornog programa 'Hrvatski glas u Europi', pojašnjavajući kako je riječ je o europskom angažmanu koji može pridonijeti jačanju hrvatskog gospodarstva, regionalnog razvoja, poljoprivrede, infrastrukturnog povezivanja, znanosti, kulture i potpore ravnopravnom položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Picula dodaje da će u EP-u dokazivati da je proširenje EU-a na Hrvatsku rješenje i za regionalne tenzije 'jer regionalni ambijent nije jednostavan; počela je neizvjesna rekonstrukcija političkog sustava u BiH, traju složeni pregovori Prištine i Beograda, a tranzicijska pitanja u Makedoniji i Albaniji ostaju traumatično otvorena'. EU s Hrvatskom u sastavu dobiva i njezino zahtjevno susjedstvo, pojašnjava Picula, pa bi 'naša zemlja mogla korisiti svoju poziciju kao posrednik i zagovornik Europe koja još neko vrijeme neće postati Unija'.
Plenković kaže kako će se drugim hrvatskim eurozastupnicima, kao i dosad, konzultirati o bitnim pitanjima koja su u hrvatskom interesu. 'Kad se postigne konsenzus, svatko će lobirati kroz svoje političke skupine i nastojati dobiti potporu kolega iz sestrinskih stranaka', objasnio je Plenković, navevši kao primjer rada u nacionalnom interesu zalaganje za davanje potpore skupine EPP-a prvom hrvatskom povjereniku Mimici, što se vidjelo i u uvjerljivoj potpori koju je Mimica dobio glasovanjem na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Plenković naglašava da će 12 hrvatskih zastupnika djelovati na temelju političke platforme i prioriteta svojih političkih skupina. 'Sigurno će biti niz situacija kada ćemo različito glasovati o gospodarskim, financijskim i socijalnim temama od kolega s lijevog dijela političkog spektra. To je uobičajeni obrazac djelovanja kojeg slijede zastupnici iz svih država članica EU', naglašava.
Ruža Tomašić također je svjesna kako će njezina suradnja s ostalim hrvatskim europarlamentarcima biti ograničena politikom koju zagovara skupina kojoj će pripadati.
Vuljanić najavljuje dobru suradnju na pitanjima specifičnih hrvatskih interesa. 'U grupaciji kojoj sam pristupio nema tzv. stranačke stege i sasvim sigurno mi nitko neće nametati stavove koji bi bili suprotni hrvatskim interesima. A da mi ih i pokuša nametnuti, nema nikakve šanse da u tome uspije', kaže.
Međutim, jedini zastupnik Hrvatskih laburista u EP-u napominje kako je to tijelo i nominalno i stvarno predstavnik europskih građana, odnosno političkih opcija koje su podržali. 'Sasvim sigurno ću češće biti u prilici braniti ili zastupati interese hrvatskih građana koji su podržali laburističku politiku nego neke 'hrvatske' interese', kaže Vuljanić, naglašavajući da Europski parlament nije 'bojno polje europskih nacija' nego mjesto na kojem se raspravlja o pitanjima za sve europske građane.
Svi hrvatski eurozastupnici koji su dosad bili članovi hrvatskog parlamenta stavili su prošli tjedan svoje saborske mandate u mirovanje zbog velikih obaveza koje ih čekaju u Strasbourgu i Bruxellesu.
Plenković kaže kako to ne znači smanjenje domaćih političkih aktivnosti. 'Dapače, kao član Europskog parlamenta trudit ću se inovativnim pristupom biti aktivan i prisutan u gradovima i županijama, jer imam mandat građana iz svih dijelova Hrvatske'.
Picula naglašava da će dio novca iz proračuna njegova parlamentarnog ureda izdvajati za organiziranje posjeta ljudi iz Hrvatske. 'Primjera radi, u deset godina njihovog članstva, zahvaljujući ovoj mogućnosti, oko dvadeset tisuća ljudi s Malte (pet posto ukupnog stanovništva) je posjetilo Bruxelles!', ističe Picula.
'Dužnosti zastupnika u EU parlamentu su profesionalne i imam ih namjeru profesionalno obavljati', rekao je Vuljanić. 'Fizički je nemoguće angažirati se punom snagom na obje strane. No, uvjeren sam da su i do sada, a od sada još i više, europske teme jednako hrvatske teme, pa sve ono sto ću raditi u EP-u zapravo i jest bavljenje hrvatskom politikom', rekao je Vuljanić i napomenuo još jednu stvar: 'Najveći dio posla koji se ovdje obavlja je stručne i tehničke naravi. Zato zastupnici imaju asistente i stručne službe, jer količina informacija kojima vas svakodnevno bombardiraju takva je da ju jedan čovjek sam ni na koji način ne moze savladati. Toga u Saboru nema i zato su diskusije vrlo često politikantske. Zastupnici se nemaju vremena solidno pripremiti za diskusiju; a nemaju ni stručnu potporu za većinu područja.'
Svih četvero hrvatskih eurozastupnika iz ove priče najavilo da im je jedan od bitnijih ciljeva približavanje rada Europskog parlamenta hrvatskim građanima, naglašavanje njegove važnosti i posljedično veća mobilizacija birača za sljedeće europske izbore. Jer, kako kaže Tonino Picula, 'Europski parlament je jedina institucija čije su članove građani izravno demokratski izabrali', a Plenković poručuje: 'Europski parlament je i hrvatski parlament'.