Nestalo je deset radio ili televizijskih programa na mađarskom jeziku, pet na slovačkom, ugašeni su i programi na rumunjskom, romskom, njemačkom, a pred nestankom je i program i uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice

Napominjući da do 31. listopada, kada je okončan proces privatizacije, polovica medija nije našla nove vlasnike, pomoćnik pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Kalman Kuntić izrazio je bojazan da će nekoliko sredina u Vojvodini ostati bez lokalnog informiranja na jezicima nacionalnih manjina, a pojedine i na srpskom jeziku, prenijela je agencija Tanjug.

Kuntić je rekao da će, poslije privatizacije medija, Subotica i ubuduće imati informiranje na jezicima nacionalnih manjina ali će ono biti 'okrnjeno' jer, kako je dodao 'ne vidim tko će u budućnosti sukcesivno informirati na hrvatskom jeziku, a o romskom i njemačkom da i ne govorimo'.

Stručnjakinja za medije u novosadskoj novinarskoj školi dr. Dubravka Valić Nedeljković navela je da će višejezični mediji, odnosno oni koji emitiraju programe na više od tri jezika, najlošije proći u privatizaciji.

To su mediji koji bi trebali 'njegovati interkulturalnu suradnju, toleranciju i razumijevanje između većinskog i manjinskih naroda u Vojvodini i Srbiji', podsjetila je ona i navela da je jedanaest od 14 takvih medija u pokrajini prestalo postojati.

Na konferenciji je predstavljen dosadašnji proces privatizacije državnih medija u Srbiji, s naglaskom na one koji izvještavaju na jezicima nacionalnih manjina.

Redoviti, svakodnevni radijski program na hrvatskom jeziku emitira jedino Radio Subotica, no on je zbog neuspješne privatizacije pred gašenjem.

Vodstvo hrvatske manjine je godinama upozoravalo da će privatizacijom te gradske postaje biti dovedeno u pitanje informiranje na njihovom materinjem jeziku, čime se umanjuju stečena prava Hrvata u Vojvodini i Srbiji.