Vodanović smatra da su ukrajinske vlasti trebale zatvoriti dio zračnog prostora iznad ratne zone i usmjeriti ga južnije, prema Rumunjskoj: 'Oni su sada zatvorili zračni prostor, no prekasno, šteta je napravljena. To je i trajna šteta za Ukrajinu, jer preleti zrakoplova nose znatne prihode kontroli leta. To su deseci milijuna eura.'

Naglašava da je na zrakoplovu definitivno izvršena 'destrukcija, iznutra ili izvana'. 'Dijelovi zrakoplova razasuti su na jako velikom radijusu, a to je dokaz da je zrakoplov eksplodirao još u zraku', objašnjava Vodanović. Dodaje da je najizglednije da je projektil ispaljen iz drugog zrakoplova, jer je Boing bio na visini većoj od deset tisuća metara, a na tu visinu obično naoružanje sa zemlje ne može doći.

Crna je kutija nađena i navodno će završiti u Moskvi, stoga mnogi sumnjaju u objektivnu analizu njezinog sadržaja. No je li bila riječ o projektilu i borbenom zrakoplovu koji ga je ispalio, moći će se vidjeti na satelitskim snimkama.

'Vjerujem da sateliti prate što se događalo. Ako je ispaljena iz drugog zrakoplova, to se može vidjeti. Primarni radar zabilježio bi tu točkicu, pokretanje tog objekta u zraku', tvrdi Vodanović.

Pitamo ga o teorijama koje nemaju veze sa situacijom u Ukrajini, već o činjenici da je riječ o drugoj velikoj nesreći zrakoplova tog prijevoznika u samo nekoliko mjeseci. Naime, neki smatraju da se na ovaj način želi uništiti Malaysia Airlines, tvrtka koja je u procesu promjene vlasništva. 'Zrakoplovna zajednica i sve ostale se tome smiju, jer to nema veze s tim događajem. Nikome nije stalo da se ovakvo što dogodi. Ta kompanija ima svoj status u svijetu. To su gluposti', zaključuje Vodanović.

Vojni analitičar Igor Tabak za Dnevnik 3 HTV-a kaže kako raketu zemlja-zrak koja je navodno pogodila Boeing može imati i ukrajinska vojska i proruski separatisti, a takvim oružjem, naravno, barata i vojska Ruske Federacije.

No naglašava da je jako rano govoriti o tome što je dovelo do rušenja zrakoplova, jer nije analizirana ni crna kutija, niti olupina zrakoplova. 'To je rat riječima, no činjenica je da takav avion, suočen s raketnim sustavom, ima male šanse', kaže Tabak. Ističe da je teško moglo doći do slučajne pogreške pobunjenika koji su navodno putnički Boeing zamijenili s ukrajinskim vojnim zrakoplovom.

'Na instrumentima bi trebala biti vidljiva razlika između vojnog i civilnog zrakoplova; tko je gledao, taj bi to i vidio. U ovom kaosu građanskog rata ne mora biti puno prepoznavanja da se starta raketni sustav i da se obara zrakoplov bez puno pitanja', misli Tabak.

Odbacuje i mogućnost da su zrakoplov srušili Ukrajinci misleći da je riječ o zrakoplovu ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je navodno u to vrijeme letio prema Moskvi.
'Jako mi je malo vjerojatno da bi čelnik ozbiljne države u službenom letu letio makar i blizu takvom ratnom području. To bi bilo izlaganje riziku na koje nijedan ozbiljan čovjek zadužen za njegovu sigurnost ne bi pristao', zaključuje.

Kontroverzno rušenje zrakoplova 1983. godine

Vodanović podsjeća da je Rusija srušila civilni zrakoplov, i to 1983. Riječ je o zrakoplovu Korean Airlinesa na letu New York – Seul u kojem je bilo 269 putnika i članova posade. Iz nepoznatih razloga zrakoplov je letio pet stotina kilometara zapadno od planirane rute te je na području poluotoka Kamčatke i Ohotskog mora ušao u zračni prostor tadašnjeg SSSR-a.

Nakon što su radari registrirali ulijetanje KAL-a 007 u njihov zračni prostor, sovjetsko zapovjedništvo naredilo je polijetanje zrakoplova Su-15 i MiG-23 iz zračne baze Dolinsk Sokol kako bi ga presreli. Okolnosti pokušaja uspostave kontakta između zrakoplova do danas su ostale obavijene velom tajne te su stoga uglavnom bile predmet kontroverzi. Naposljetku je Su-15 u 6,26 sati po lokalnom vremenu (18,26 po Greenwichu) ispalio dvije rakete na korejski zrakoplov, od kojih ga je jedna pogodila blizu repa a druga u lijevo krilo. Nakon što je pogođeni KAL 007 počeo nekontrolirano gubiti visinu, posada je pokušala spiralno poniranje zrakoplova zbog rapidne dekompresije u unutrašnjosti, no pao je u more oko 55 kilometara zapadno od otoka Monerona.

U padu korejskog zrakoplova nije bilo preživjelih putnika, a tek dva tijela pronađena su na mjestu nesreće. Zanimljivo je da je jedan od putnika u srušenom zrakoplovu bio američki demokratski kongresmen iz Atlante, Larry McDonald, uz još šezdeset američkih državljana.

Sovjetski Savez nakon prvotnog odbijanja odgovornosti za incident priznao je rušenje zrakoplova KAL 007 opravdavajući se zamjenom za vojni cilj, pisao je svojedobno o ovom incidentu časopis Hrvatski vojnik.

SVE O OVOJ TEMI MOŽETE PROČITATI OVDJE.