Moguće je da će zastupnici već na idućoj sjednici Hrvatskoga sabora raspravljati o prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o osobnom imenu te Zakona o državnim maticama, a još u studenome prošle godine Ustavnom sudu poslan je prijedlog za ocjenu njihove ustavnosti.

Prema riječima odvjetnice Sanje Bezbradice, kada transseksualna osoba koja je promijenila spol ili ime daje na uvid rodni list, u njemu se vidi ta promjena, što nerijetko dovodi do njihove diskriminacije u ostvarivanju različitih prava.

Predlaže se da se, za razliku od dosadašnje prakse, u temeljni upis navede spol ili ime nakon promjene, a ne da se promjene zapisuju u naknadnoj bilješci rodnog lista, rekla je Bezbradica, dodajući da bi trebalo utvrditi kome bi i u kojem opsegu stari podaci ipak bili dostupni u slučaju pravnog interesa.

'Transseksualne osobe nisu psihički ni fizički bolesne, kako se prije mislilo, nego je riječ o duboko nesretnim ljudima koji od najranije dobi znaju da su drugačiji, a ne smiju to izraziti', rekla je Bezbradica. 'Nema točnog broja, ali po nekim pokazateljima u Hrvatskoj ima oko 250 transseksualnih osoba', dodala je.

Koordinatorica Lezbijske grupe Kontra Sanja Juras rekla je da su zakonski prijedlozi napravljeni na temelju primjera osoba koje su im se javile za pomoć. Primjerice, dijete koje je u postupku promjene spola bilo zlostavljano u školi ne može izbjeći da se to dozna pri upisu u novu školu. Jedna je osoba zbog promjene spola diskriminirana pri zapošljavanju, a djevojka iz manje sredine pretučena je kada je na oglasnoj ploči objavljeno da će promijeniti ime zbog promjene spola, navela je.

Potporu inicijativi na okruglom stolu dali su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač-Koritnik te SDP-ov zastupnik Šime Lučin i HNS-ov zastupnik Goran BeusRichembergh, koji su poduprli senzibilizaciju javnosti za raspravu o toj temi, ali i upozorili da bi je neki mogli doživjeti kao kontroverznu.