'Ovi respiratorni virusi mogu uzrokovati grlobolje, kašalj, bronhitis pa i upalu pluća. Oni su uobičajeni za ovo doba godine. Što se gripe tiče, laboratorijski je potvrđeno tek šest slučajeva. To se još uvijek može smatrati izoliranim slučajevima. No ozbiljnije širenje gripe tek se očekuje sa završetkom praznika te povratkom djece u škole i vrtiće. Vrhunac sezone kod nas je i inače najčešće u siječnju, mada se ponekad zna dogoditi i u veljači ili ožujku. Neki su mediji već javili da je počela sezona, međutim to nije točno', rekao je za tportal voditelj Odjela za cijepljenje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo dr. Bernard Kaić.

Među analiziranim slučajevima, kaže, ima i AH1N1 i AH3N2 virusa. U Europi prevladava H3N2, a u SAD-u H1N1. Ove je godine do sada potrošeno oko 20 posto manje cjepiva nego prošle tako da ga još uvijek ima dovoljno. Nabavljeno ga je onoliko koliko je prošle godine potrošeno. U nekim županijama odaziv na cijepljenje je bio jednak kao i prošle godine u prva dva tjedna dok je u drugima bio nešto manji. Dakle, odazivi su ili malo manji ili jednaki.

'H1N1 je sada već postao sezonski virus pa više nije toliko opasan kao 2009. kada je uzrokovao pandemijsku svinjsku gripu. Više ljudi je bilo u kontaktu s njime tako da mu je smanjen epidemijski potencijal. No još uvijek je za njega karakteristično da nešto više obolijevaju mlađi nego u slučaju H3N2', objasnio je dr. Kaić.

Trenutno u Europi nema obolijevanja većih razmjera, a moguće je da je tome doprinijelo toplo i oblačno vrijeme. Naime, UV zrake uništavaju viruse, a hladno vrijeme potiče ljude da više borave u zatvorenim prostorima, što pogoduje širenju virusa, rekao je naš sugovornik. Ipak, podsjetio je da u tropskim i suptropskim krajevima virusi kolaju cijelu godinu.