Početkom godine, otkada se krenulo u obnovu vukovarskog Vodotornja, na račun za njegovu obnovu do sada se kroz donacije slilo nešto više od 2,5 od potrebnih 20 milijuna kuna. Svota bi se uskoro trebala povećati za tri milijuna, barem sudeći prema onome što je Vukovarcima trenutno najavljeno
U obnovu simbola hrvatskog zajedništva krenulo se početkom godine na inicijativu gradonačelnika Vukovara Ivana Penave, a pokroviteljstva se prihvatila predsjednica države Kolinda Grabar Kitarović
Popis onih koji su se odlučili uključiti je već dugačak, a na njemu su škole, vatrogasci, tvrtke, kafići, općine, gradovi, ali i hrvatske zajednice iz Švedske, Australije, Njemačke i BiH. Može li se uz donacije ovaj projekt nominirati i za neki od fondova EU-a kako bi se ubrzao proces, pitali smo Arianu Velu, konzultanticu za Unijine fondove.
'Nije Vodotoranj nešto što se kao takvo ne bi moglo sufinancirati, ali se mora uklopiti u neki od instrumenata ili dostupnih programa. Sam Vodotoranj bez nekog jasnog programa, ideja ili koncepta i dodane vrijednosti za razvoj, stvaranje prijateljskih odnosa, revitalizaciju kulturne baštine, a kasnije korištenje u turističke i bilo koje druge svrhe, ništa ne bi značio', tumači za tportal višegodišnja konzultantica za fondove EU-a Ariana Vela.
Prema zamisli arhitekta Gorana Rake, 55-metarski toranj se ne bi trebao dirati, nego pretvoriti u memorijalno mjesto uz minimalne arhitektonske intervencije. Do njegova vrha stizat će se panoramskim dizalom koje bi se trebalo nalaziti s one strane koja je okrenuta Dunavu.
Na mjestu bivšeg 'lonca' za vodu nalazit će se memorijalna soba, a u njenoj dubini ostakljena soba u obliku valjka s ekranom na kojem će se prikazivati dokumentarne snimke iz 1991.
'Možemo mi svaku zgradu obnoviti, samo je pitanje što ćemo staviti unutra kada su u pitanju fondovi EU-a, pa će o tome ovisiti prihvatljivost takvog ulaganja', ističe ova konzultantica.
Svih 640 ratnih ožiljaka Vodotornja ostat će vidljivo. Arhitektonskim rješenjem predviđeno je i da se u njegovoj okolici uredi park s dječjim igralištem, auditorijem i kafićem.
'Sa svakom novom rečenicom ovdje se otvara i neka druga priča. Tako, kada je u pitanju vrijednost projekta, treba vidjeti što bi se događalo unutra, ali je ona malo prevelika da bi se išlo u prekograničnu suradnju', sugerira Vela, napominjući kako Vukovar i njihova razvojna agencija kroz Projekt depriviranih gradova, koji se financira iz fondova programom Konkurentnosti i kohezije, na raspolaganju imaju 20 milijuna eura za neke mjere.
U tom slučaju trebalo bi doznati planira li Grad Vukovar u okviru svojeg intervencijskog plana eventualno financirati takvu investiciju jer bi iznosi do određene mjere bili dostatni za sufinanciranje onoga što je do sada prikupljeno.
