Fortica je znanstveno obrađena, kvalitetno zaštićena i na prihvatljiv način uklopljena u suvremeno kulturno-turističku ponudu Hvaru. No ona je predmet našeg interesa jer se radi o izvanrednoj atrakciji koja je nedovoljno valorizirana unutar sklopa sličnih obrambenih objekata u Dalmaciji od Zadra do Korčule. To se osobito odnosi na činjenicu da ta utvrda nije uvrštena na listu mletačkih utvrda koje je za UNESCO nominirala Italija kao baštinu Mletačke Republike

Podsjetimo da su nedavno za popis UNESCO-a nominirane mletačke utvrde na Jadranu. Uz obrambeni sustav Zadra, Šibenika i Korčule, nominirana su još četiri obrambena sklopa u Italiji i grad Kotor u Crnoj Gori. Mada je ta kontroverzna inicijativa očekivano izazvala polemike i oštre kritike, u ovom hvarskom slučaju bitno je da Fortica zapravo nije na tom popisu, premda u graditeljskom i ambijentalnom smislu nedvojbeno tu spada. Za Hvar to u konačnici ipak nije presudno jer je otok već natprosječno zastupljen unutar materijalne i nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a.

Danas je Fortica tek jedna od turističkih atrakcija u gradu koji je u Hrvatskoj, a još više u svijetu puno poznatiji kao mondena nautička destinacija, mjesto za partijanje i lude noćne provode. Iako Hvar ima impresivnu povijesnu i graditeljsku baštinu, destinacija je potpuno brendirana kao nautička i partijanerska. Pritom se podjednako zanemarilo lokalnu gastronomiju, odličnu produkciju vina, kao i prirodne i ambijentalne vrednote otoka.

U tom smislu i hvarska je tvrđava izvan fokusa nautičko-partijanerskog turizma. No Fortica ima svoju turističku funkciju i unutar utvrde je mali muzej i ugostiteljski objekt. Nekada je na tvrđavi radio i disko-klub. Na ulazu u utvrdu doznajemo da je u ljetnim mjesecima Fortica mjesto koje tokom dana posjećuju i mlađahni partijaneri.

Turisti mogu doći na Forticu sa sjeverne strane cestom, ali na utvrdu se dolazi prvenstveno iz grada uskim ulicama, stepeništem i onda zavojitim brdskim puteljkom. Uspon stazom kroz tipičan mediteranski krajolik i bogatu vegetaciju agava, palmi i kaktusa predivan je uvod u ono što vas očekuje na vrhu utvrde. Posebno su opojni mirisi mediteranske vegetacije na strmim kamenitim padinama uzvisine. S bastiona Fortice otvoren je pogled na Galešnik, najbliži otočić pred hvarskom lukom, na arhipelag Paklenih otoka i dalje na jug prema otvorenom moru i horizontu.

S bastiona koji su branjeni topovima najbolje se vidi i ljepota starog grada i prirodne uvale, hvarske luke i cijelog akvatorija. Po ljepoti otvorenog pogleda, vizura s Fortice može se usporediti s vizurama s Klisa, utvrde sv. Mihovila nad Šibenikom i utvrde Imperial nad Dubrovnikom.

Uz bastione, utvrda je imala i revelin, barutanu, zatvor, kapelicu i dvije cisterne s vodom. Cijeli je kompleks izgrađen na zahtjevnom strmom terenu. Bastioni su, kao i grad Hvar urešeni simbolom sv. Marka, krilatim lavom s otvorenom knjigom.

Fortica ili Španjola središnja je utvrda obrambenog sustava grada Hvara koji je izgrađen tokom srednjeg vijeka i renesanse. Taj sustav i utvrda više su puta spasili stanovništvo tog grada, primjerice 1571. kada su Osmanlije sa svojom flotom napali grad te opljačkali i spalili sve izvan zidina grada. Cijelo stanovništvo Hvara tada se sklonilo na Forticu.

Današnji izgled utvrde koja dominira nad gradom na prirodnoj uzvisini 88 metara nad morem formiran je uglavnom u 16. stoljeću za vrijeme mletačke uprave, ali naravno tvrđava je znatno starija i slojevitija. Temelji utvrde datirani su još u ilirska vremena, a kasnija utvrda je podignuta u 6. stoljeću u vrijeme vladavine Justinijana. On je na istočnoj obali Jadrana izgradio sedam utvrda u cilju zaštite pomorske rute koja je bila presudna za njegov projekt ponovne integracije Rimskog Carstva. Nedavno su završena i opsežna istraživanja na jednoj utvrdi na Pagu koja spada u taj obrambeni sustav.

Hvar je bio strateška luka na toj ruti i logično je da je kasnije Venecija pod svaku cijenu htjela njime ovladati. Početak gradnje današnje utvrde zbio se 1282. godine. Projekt je financirala hvarska općina, ponajviše od prihoda od soli. U tim vremenima sol je bila strateški proizvod, važan kao danas nafta.

U 14. stoljeću kao graditelji se spominju majstori iz Španjolske pa je to vjerojatno razlog za naziv Španjola. Utvrda je teško stradala zbog strahovite eksplozije barutane 1579. godine, a oštećenja su zabilježena po čitavom gradu. Kasnije je objekt obnovljen, a posljednja značajnija gradnja je bila početkom 19. stoljeća za austrijske vladavine. Nakon toga, Hvar više nije strateški važan i utvrda je polovinom tog stoljeća napuštena.

Hvarani su tada govorili da na Fortici 'vile plešu kolo'. Ironija je da je objekt obnovljen 1971. kao ekskluzivni ugostiteljski objekt i diskoteka i zaista se desetljećima na tvrđavi plesalo i zabavljalo. Vjerojatno tu možemo detektirati i početke 'partijanerske tradicije' Hvara. Neko je vrijeme utvrda bila zatvorena, a danas je opet otvorena za turiste, romantične parove i ljubitelje krajolika i baštine.