"Pandemija covida kumulativno je ostavila velike troškove HZZO-u, koji je imao smanjene prihode iz doprinosa te povećana izdavanja za testiranja, bolovanja, cijepljenja, liječenja i ostalo. Problem se nalazi i u neizvršenju financijskih obveza zdravstvenih ustanova prema HZZO-u zbog utjecaja pandemije", kazao je Vukelić na skupu u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske (UPUZ) "Financijska održivost zdravstvenog sustava nakon covida-19".

Ukupni troškovi uključuju 420 milijuna kuna rezerviranog budžeta za cjepiva i oko 82 milijuna kuna za lijek koji liječi simptome covida-19, dok troškovi rastu za 50 milijuna kuna tjedno, naveo je Vukelić.

Gordan Žanić, ravnatelj Uprave za financijske poslove i javnu nabavu Ministarstva zdravstva, rekao je kako se pokušava uštedjeti kroz objedinjenu javnu nabavu, u odobravanju lijekova, širini smjernica gdje se troškovi značajno povećavaju, no treba voditi računa o potrebama pacijenata. Smatra kako je ovakav zdravstveni sustav neodrživ te je jedno od rješenja veće izdvajanje za zdravstvo.

Direktor UPUZ-a Dražen ocijenio je kako se se zdravstveni sustav uspješno nosi s covid epidemijom, ali je potrebno pronaći novi model rješavanja dugova. Podsjetio je kako su lani provedene četiri sanacije duga prema veledrogerijama.

Jurković predlaže da se isplatu cjelokupnog iznosa zakonski predviđenih sredstava iz državnog proračuna koji iznosi 4,2 milijarde kuna, a koje Ministarstvo financija treba doznačiti HZZO-u. "Uz takav prihod HZZO ima sasvim drugačiju mogućnost suradnje i razgovora sa zdravstvenim ustanovama o adekvatnim cijenama zdravstvenih usluga i limitima, uz jasno definiranje odgovornosti u poslovanju“.

UPUZ, među ostalim, predlaže i povećanje iznosa participacije u dopunskom zdravstvenom osiguranju te donošenje standarda usluga i materijala, kako bi se sve iznad standarda dodatno plaćalo putem dodatnog osiguranja. Također, uvođenjem poreza na rizična ponašanja, odnosno na duhanske proizvode, uplatom samo jedne kune u namjenski fond HZZO-a, godišnje bi se prikupilo dodatnih 400 milijuna kuna. UPUZ smatra da su uštede su moguće i putem objedinjene javne nabave te kroz nastavak provođenja ''masterplana'' bolnica objedinjavanjem djelatnosti.

Ravnatelj KBC-a Rijeka Alen Ružić rekao je kako je broj usluga u specijalističko konzilijarnoj zaštiti tijekom covida pao za 14 posto, a u siječnju je zabilježen značajan porast izdvajanja za zaposlene, zbog velikog broja prekovremenih sati uslijed pandemije covida-19.

Zaključeno je kako se u Hrvatskoj premalo izdvaja za zdravstvo po glavi stanovnika, pa dok se u EU izdvaja 3000 eura u nas je to 800 eura.